Firtugol Jaati
Laamuɓe
Laamu nguurndam ngoodi FAAMU, laamu leydi ngoodi FAAMU. Polisiijo, Sariya, soldasiijo, yumma e baaba, karallooji, ardiiɓe diine ekn, ngoodi FAAMU.
Nooneeji FAAMU ɗiɗi ngoodi. Arande, FAAMU MOYTEEJO. Ɗiɗaɓo, FAAMU HAAKILANTEEJO.
FAAMU MOYTEEJO walla MO HAAKILA ƁATARE NGE, alaa nafoore. Eɗen nanii URGANS FAAMU HAAKILANTEEJO.
FAAMU MOYTEEJO walla MO HAAKILA ƁATARE NGE, ko ɗum buuhi aduna ko ndimaagu e mettitte.
E nder suudu e jaŋde FAAMU MOYTEEJO no tammbi FAAMU sabu ko MOYTEEJO walla MO HAAKILA ƁATARE NGE.
Yumma e baaba e karallooji moyteeɓe, hannde, ko wallooji ɓulle ɓulle e no Binndi ɗi tedduɗi mbi’i, kala maɓɓe ma ñaŋe nder weendu.
Yumma e baaba e karallooji moyteeɓe no kaɓɓa min nder uŋkanngaade min golle pinalaaji »amma ɓe miijii ko goonga. Ɓe mbi’i ko ɗum ko ngam nafoore amin.
Yumma e baaba ko FAAMU MOYTEEJO no holliɗiri ko golle ngam reeni sukaaɓe no soɓe, no wi’ee ko ɓe koɓɓi yeeso mbinndi aade.
Karallooji no hawri no ɓe nanii sukaaɓe walla rewɓe suke, e no ɓe nanii walla ɓe naanee goɗɗo. Wakkati goɗɗo no castigo sukaaɓe naanaaɓe hay nde ɓeen ko munafiqi’on e no ɓe yoɗaa e ballaaje magga to sukaaɓe ndewteede heewɓe ɓeen nde ɓe haqqi’on.
Yumma e baaba e karallooji jaŋde no hokkee sariyaaji ɗuuɗɗi ngam sukaaɓe, rewɓe, sukaaɓe worɓe, rewɓe suke ekn.
FAAMU ɗi alaa HAAKILANTEEDE ɗum ko golle pinalaaji ɗi eɗe ngaɗa.
Eɗen nanii FAAMU AUTO-HAAKILANTEEJO. Halu nanii ko AUTO-HAAKILANTEEDE ko GANDOOWAL INTEGRA NDE HOORE MUM, gandoowal jooɗi ko KALSIJI AMIN NGE.
Kanko tan no ngoodi goonga gandoowal hoore mum, ko hebbinii e nooneeji integra. Ko ɗum ko ngol AUTO-HAAKILANTEEJO.
Aduna kala no hoolina no AUTO-GANDA, ammaa ko saɗi ngam nanii nder nguurndam neɗɗo goɗɗo no gandi hoore mum. Yimɓe no ngoodi ko hoore mum habaruuji ɗuuɗɗi.
Gandoowal hoore saɗi e mbaamuuji AUTO-HAANDI. Ko njogori gandoowal hoore ngam yetti goonga to AUTO-HAAKILANTEEDE.
TAMMBEEDE FAAMU ngam MOYTEEJO. Ala FAAMU AUTO-HAAKILANTEEJO ma yettu haa TAMMBEEDE FAAMU.
Filosoofooɓe goɗɗi no njogii e FAAMU, no nanii FAAMU. Nooneeji miijooji no feni sabu nder kala ko tagi, diga microbio yetti ka weeŋu, ngoodi lambaaji e lambaaji doggi e doggi, nguuraaji ɓurɗi yaajde no njaga e no ndiri e nguuraaji ɓurɗi ɗiɗde ɗi njagu e no ndiri.
E nder kooneeji njuguuli goteeji nduu no ngoodi faamu e nder ARDO. E nder gureeji luɓaaji no ngoodi faamu e sariyaaji. Njooltungal aslu FAAMU ma dilli to ANARQUÍA.
FAAMU nder ɗii wakkatiiji saɗtuɗi ɗi nguurɗen no Moyteeɓe e no feññi ko sabu ngo PSICOLÓGICO, no kaɓɓa, no njaa, no tammba, no hawsa mettitte.
Eɗen nanii KARALLOOJI, gollordooji walla wallooji spiritual, faamu nguurndam, yumma e baaba ekn, hebbanii AUTO-HAAKILANTEEJO. Ko ɗum tan ngam ngaɗan goonga ADUNA ƁURƊO NGEEWA.
Ko mbulluugaaɗum wi’ee ko eɗen nanii karallooji e wallooji spiritual. Ko pinal wi’ee ko no gandu aslu FAAMU e nder kala ko tagi.
Ɓeen ɓe AUTO-NGA’DI, KABBITOOJI, no miijira ko KARALLOOJI e WALLOOJI SPIRITUAL, ALAA NAFA.
Eɗen njogori njogitoore NAVIDAD e MISERIA amin. Eɗen njogori fahmineede ko eɗen nanii FAAMU, KARALLOOJI, GOLLOODOOJI SPIRITUAL ekn. AMMA AUTO-HAAKILANTEEJO ngam ɓe ngaɗiran, walliran e walliran min e sabbe.
FAAMU MOYTEEJO nder KARALLOOJI no njoolta nguura tagoowal nder sukaaɓe worɓe e rewɓe. Si sukaaɓe no pirta, karallo moyteejo no wi’a mo ko o jogori pirteede, leggal walla yeeso ndiyam je o jogori piɓii e sukaaɓe no tiɗiiɗii no tamma ngam wadda diga sariyaaji karallo.
Ɗum woni tagoowal. Eɗen nanii ko sukaaɓe ma njogii tagoowal. Ko o ngadan ngam dilla diga sariyaaji MOYTEEJO, ngam o ngadan wadda kala ɗum o nanii to leggal, kala ngeeñal nguurndam je no dilla e nder hakooji leggal, kala firti mum.
KARALLO GANDU alaa ma seertani to libertadora tagoowal nder ruuhu.
KARALLOOJI no ngoodi FAAMU HAAKILANTEEJO, alaa ma njoolti hakkiiluji sukaaɓe worɓe e rewɓe.
KARALLOOJI MOYTEEJO no njoolti to FAAMU hakkiiluji sukaaɓe worɓe e rewɓe.
KARALLOOJI no ngoodi FAAMU MOYTEEJO, no gandii tan no castigo e no hokkee sariyaaji pinalaaji ngam sukaaɓe ngaɗa woore.
KARALLOOJI AUTO-HAAKILANTEEJO no jaŋngi e sabbe to sukaaɓe worɓe e rewɓe maɓɓe, no walliraɓe ngam fahmineede saɗtugooji maɓɓe, ngam fahmineede ɓe ngadan umman kala jaɓe maɓɓe e ɓe yette e galaba.
FAAMU HAAKILANTEEJO walla AUTO-HAAKILANTEEJO alaa ma njoolti INTELLIGENCIA.
FAAMU MOYTEEJO no njoolti INTELLIGENCIA e no hawsa jaɓe ɗuuɗɗe to sukaaɓe worɓe e rewɓe.
Intelligencia no awa haa amin tumnde nguurɗen e goonga e libertaare e KARALLOOJI no ngoodi FAAMU AUTO-HAAKILANTEEJO no ganda goonga haa gita LIBERTAARE TAGOOWAL.
KARALLOOJI MOYTEEJO no hoolini ko kala no gandii e no njoppa to libertaare sukaaɓe no njooltina to intelligencia e sariyaaji maɓɓe.
KARALLOOJI AUTO-HAAKILANTEEJO NO GANDA ko ɓe ALA GANDA e haa ɓe ngadan seera gandoowal yeeso ndaariiguuji tagoowal nder jaŋnguɗe maɓɓe.
Eɗen nanii ko sukaaɓe e nder jaŋde, collegioji e universitaaji, no dilla diga haala simple ngam tootoojaaji diisindi, to haala ŋarnga e nder laamuuji intelligent e libertaare ngam ɓe ngadan yeeso nder kala saɗtugooji nguurndam.
Koɗum no nanii KARALLOOJI AUTO-HAAKILANTEEJO, ko ɓe competentes ɓe ɓe yoolira sukaaɓe maɓɓe, karallooji ɓe mballitoo ɓe ngam alaa ɓe ngoodi meemaaji peesooji.
Mbuusa Kala KARALLO, kala yumma e baaba, kala sukaaɓe, no hoolina hoore mum AUTO-HAAKILANTEEJO. HEBBINII e ɗum ko ƁURƊO NGEEWA JAƁE.
Ko heewi ngam nanii nder nguurndam neɗɗo goɗɗo AUTO-HAAKILANTEEJO e HEBBINII. Yimɓe no miija tumnde ɓandu hordii e no miija tumnde ɓandu no nder haala hebbinee.
Yimɓe no njaga moto, no miija; no golla no miija; no taara to caades no miija, no nguurndam haa sa’a kala no miija.
Ko ɓuri feewde ko profesoro seertani to paraguas walla nder moto no waɗa waɗaaɓe goɗɗo derte walla cartella. Kala ɗum no wadda sabu profesoro no ngoodi hakkiilo homndii, no miija…
Ko saɗi ngam yimɓe njogitoo ko ɓe, hordii, aduna kala no hoolina hoore mum hebbinii. Si goɗɗo no jogita ko no ngoodi hakkiilo homndii, ko feññi ngam diga ɗum wakkati goɗɗo no yooli hebbiineede.
Suka walla rewo no seertani nder suudu derte walla cuaderno je o jogori waddaa to jaŋde, njooltunga diga ɗoon no feewi e ko woore, ammaa no holli, no signa, haala tumnde je hakkiilo aadee no ngoodi.
Yimɓe nder servicio kala to traspore gure, no dilla tumnde diga caade, no hordiiɓe e tumnde ɓe hebbiine ɗum ɓe ngaddii holla ɓe ɓe dillii diga caade e hannde ɓe kaɓɓina to njaga e ƴeƴee caades ɗuuɗɗi.
Fawaa e nder nguurndam ngoodi aadee hebbinii e tumnde ko ngoodi wakkati, no e nder haalaaji tiiɗɗi, no ndaari hoore mum tumnde e nooneeji INTEGRA. Ɗuum wakkatiiji ko njogitaa.
Gorko je no waɗɗi to suudu mum tumnde o yetti gure kala, ko saɗi ngam njogitoore e nooneeji minuciosa kala miijooji mum, haalaji, yimɓe, kooji, haalaji, ekn ekn ekn. e ngam jaɓee ngam njogitaare, ma nanii nder memori maɓɓe njooltunga ɗuuɗɗi ɗe ngaddoo tumnde to haalaaji tumnde ɓurɗo nder.
Suka psicologia goɗɗo no jogii ngam nguurndam ALERTAS tumnde e tumnde, ammaa to sa’a goɗɗo no hordii, tal vez to nanii amijo goɗɗo nder caade, to yaara to almacen ngam soodii, ekn e tumnde wakkatiiji ɓawo no njogitaare coodinaade ngam nguurndam ALERTAS e HEBBINII tumnde e tumnde, to ɓe ngaddoo fahmineede ko ɓe hordii tumnde ɓe yaari to tal tal tal lugar, walla tumnde ɓe nanii tal tal tal neɗɗo ekn ekn ekn.
No ngoodi AUTO-HAAKILANTEEJO ko goɗɗo saɗi ammaa o ngada yetteede nder ngooŋa nguurndam alertas e ndaari tumnde e tumnde.
Si eɗen ngoodi yetteede to AUTO-HAAKILANTEEDE eɗen nanii gandee hoore amin e nooneeji INTEGRA.
Eɗen kala amin no ngoodi YO, MI MISMO, EGO je eɗen nanii explora ngam gandee hoore amin e yoolaa AUTO-HAAKILANTEEJO.
Ko URGENTE AUTO OBSERVARNOS, ANALIZAR e COMPRENDER kala jaɓe amin.
Eɗen nanii estudiarnos hoore amin nder terreno ngam miijo, emociones, haalaji, instintos e sexo.
Miijo no ngoodi NIVELES ɗuuɗɗi, regionji walla departamentos SUBCONSCIENTES je eɗen njogori gandaade haa sa’a kala tumnde OBSERVACIÓN, ANÁLISIS, MEDITACIÓN DE FONDO e PROFUNDA COMPRENSIÓN INTIMA.
Jaɓe kala ngadan dilla diga región intelectual e continuara gonaade e nder niveles goɗɗi inconscientes nder miijo.
Ko arande je eɗen nanii ko HEBBINEE ngam fahmineede MISERIA amin, NAVIDAD e DOLOR. Ɓawo no yooli YO ngam MORIR tumnde e tumnde. Ko URGENTE la MUERTE DEL YO PSICOLÓGICO.
Ko tumnde mooru no danya SER goonga CONSCIENTE nder amin. Ko ɗum SER tan ngadan ejercaade goonga AUTORIDAD CONSCIENTE.
HEBBINEE, MORIR, DANNYEE. Ɗum ɗuum ngoodi fases psicológicas je no njaa to VERDADERA EXISTENCIA CONSCIENTE.
Hay que hebbinee ngam MORIR e hay que mooru ngam DANNYEE. Quien moora alaa tumnde HEBBINII no ngaɗata e SANTO ESTÚPIDO. Quien DANNYI alaa tumnde mooru no ngaɗata e INDIVIDUO de DOBLE PERSONALIDAD, la muy JUSTA e la muy perversa.
El ejercicio de la AUTORIDAD verdadera solo puede ser ejercido por aquellos que poseen el SER consciente.
Aquellos que todavía no poseen el SER CONSCIENTE, aquellos que todavía no son AUTO-CONSCIENTES, suelen ABUSAR DE LA AUTORIDAD y causar mucho daño.
Los MAESTROS deben aprender a mandar y los alumnos deben aprender a obedecer.
Aquellos PSICÓLOGOS que se pronuncian contra la obediencia están de hecho muy equivocados porque nadie puede mandar conscientemente si antes no ha aprendido a obedecer.
Hay que saber mandar CONSCIENTEMENTE y hay que saber obedecer conscientemente.