Diw to loowdi

Ɓiɗɗo Ƴeeƴi

Ganndal kisɗal nguurndam keso wondi ko rewrude e dow masiin oorganiik mo BAHAYMA NGEKKI, bi’eteeɗo neɗɗo, woni ko e noone cappanɗe tati.

Ñaanyaaru arande ndu ina taaree nder sanduugu hoore. Ñaanyaaru ɗiɗaɓuru ndu ko rewrude e dow tiinde e hoore mum e ɗatal maggu hakkunde e nokkuuje maggu. Ñaanyaaru tataɓuru ndu wonaa e nokku moƴƴuɗo walla organ moƴƴuɗo. Goonga, ñaanyaaru tataɓuru ndu ko rewrude e dow plexuusuje nerfuuje simpatiiɗe e hakkunde nokkuuje nerfuuje ceertuɗe mo nguurndam neɗɗo.

Ñaanyaaru arande ndu ko nokku miijo. Ñaanyaaru ɗiɗaɓuru ndu ko nokku jogordo, wiyatee ko nokku moootor. Ñaanyaaru tataɓuru ndu ko nokku miilo.

Ina feeñi haa timmi e golle ɗe, fuf ko ɓeyditaare ñaanyaaru miijo fuu ina waawi yeeniteeɗe nguurndam miijo. Ko ɗum woni ko haalataa ko hulataa ko, leydi wuyɓe ko suudu faataaɓe maayɓe ngekke.

Fijooji moƴƴiɗi e moƴƴuɗi ina nafa ñaanyaaru jogordo, ammaa ɓeyditaare fijooji ina waawi yeeniteeɗe nguurndam jogordo e puɗal ina boni. Ko haala laaruɗaani ko, maayɓe ñaanyaaru jogordo ina ngoodi. Maayɓe ɓe ina ngoodi ko ndaaɓaŋke Hemiplejiya, Paraplejiya, Paaraalisiya rewtunde, ekn.

Ciftindirki moƴƴere, mistiik, ekstaasi, jime ɓurɗe, ina tawee ko ngam ɓeydaago nokku miilo, ammaa ɓeyditaare ñaanyaaru ɗum ina waawi yeeniteeɗe faayiidaani e bonnugo nguurndam miilo. Ina ɓeyda nokku miilo hooreejo nguurndam “keso”, fanatikuuje Rook, Psodo-Artisje sensualle e aart moderne, pasionariiɓe morbose e sensualite, ekn, ekn.

Hay si ina wayli laaruɗaani, maayde ko goonga ina reeni e tataaji e neɗɗo fuf. Ina hasi haa timmi, ɓaamɗe fuf ina ngoodi e dow ñaanyaaruuji tataaji.

Sariya mawɗo ina tewti e dow ñaanyaaruuji tataaji bahayma ngekke, kapitaal saabu VALLUJE WIITAALE. Ñawlugo kapitaal ɗum ko goonga ina waawi ñaantaango nguurndam, bonnugo kapitaal ɗum ina waawi maayde.

Aadaanaje arkaaike je ngardini ko e amen e jamma kulɓiɗɗo e derƴe, ina haala, moyen nguurndam neɗɗo e Kontinaare Baaɗi MU, wonnde e Oseaanu Paasifiko, ina yeeso nder cappanɗe ɗiɗi e cappanɗe joweego.

E ɓaawo derƴe rewtunde e duuɓi fuf, golle bone e ñaanyaaruuji tataaji ko rewrude e ñaantaango nguurndam seeɗa seeɗa.

E leydi koonde KEM… toon e Misiira mawnde Faraoon, moyen nguurndam neɗɗo ina hasi haa timmi cappanɗe nay e teemedde.

Hannde e derƴe moderne ɗe gasolina e seluloyde, e ɗere existansiyalism e rebele Rook, moyen nguurndam neɗɗo rewrude e kampaniiɓe Siguurde, ko cappanɗe joweetati tan.

Seyyidiiɓe Marksis-Leninistaje e YUUNION SOVIETIKA, fanfaroon e fewje nder neene, ina mbi’a je ngandini seeruuje moƴƴuɗe ngam ñaantaango nguurndam ammaa baaba Krushev ina tawee ko ɓuri cappanɗe joweetati e ina hasi reeno jam e koyɗe goɗɗe ngam hebtoo goɗɗe.

E hakkunde AASIYA ina ngoodi kominitee diiniiyanke je ngoodi e baabaaje je ciftoraani nguurndam mum en yimɓe. Moyen nguurndam baabaaje ɓe ina yeeso hakkunde cappanɗe nay e teemedde nay e teemedde joweego.

Sirri fuf e nguurndam ñaantude e Monkuuje Aasiya ɗe ko rewrude e golle moƴƴe ñaanyaaruuje tataaji.

Golle moƴƴe e moƴƴiɗe ñaanyaaruuje tataaji ina waawi ñawlugo VALLUJE WIITAALE e rewrude e ɗum, ñaantaango nguurndam.

Ina ngoodi Sariya kosmik wiyeteede ko “IGUALASION E VIBRASION E FUUNTUJE HEWƊE”. Monkuuje Monasteriyu ɗum ina nani wanno golla Sariya ɗum rewrude e golle ñaanyaaruuje tataaji.

Pedagojii e eksternaa ina rewrude e taalibaaɓe e taalibaabe e ɓeyditaare ñaanyaaru miijo je rewrude e ɗum Psikiatriya ina nani.

Ñalbugo moƴƴuɗo ñaanyaaruuje tataaji ko EDUKASION FUNDAMENTAAL. E ekoolje baaɗe e Babiloniya, Geresiya, Indiya, Persiya, Misiira, ekn, taalibaaɓe e taalibaabe ina heɓa gandal goongaa e ñaanyaaruuji mum en rewrude e precepto, dans, jime, ekn, moƴƴe e rewrude e ɗum.

Teatrooje duuɓi baaɗi ina tawee ko e ekool. Drama, komediya, trajediya, rewrude e miimika espesiyal, jime, ganndal haalde, ekn.. Ina golla ngam haalde ñaanyaaruuje tataaji neɗɗo fuf.

E ɗum taalibaaɓe ngollaani e ɓeyditaare ñaanyaaru miijo e ina nani no wanno golla e ganndal e noone moƴƴere ñaanyaaruuje mum en tataaji.

Dansuji e misteerije e Eleusiis e Geresiya, teatro e Babiloniya, skultura e Geresiya ko gollaama ko ngam hollugo ganndal taalibaaɓe e taalibaabe.

Hannde e derƴe bonnuɗe e Rook, taalibaaɓe e taalibaabe ceernaɗe e rewnaɗe ina ngoodi e laawol kulɓiɗɗo e ɓeyditaare mantale.

Hannde ina ngoodi sistemuje yaratteeje ngam ñalbugo moƴƴuɗo ñaanyaaruuje tataaji.

Maasruuje e maasrooje ekoolje, kolejije e yunibersite, ina haala tan e miijo fewnde taalibaaɓe je ina ngiira e hoolaago sa’a yaltude e aula.

Ko jogordo, ko hasi ngam nani wanno jokkoraago intelekto, jogordo e miilo e niyoje ngam ngardinaago ganndal goonga e ñaanyaaruuje tataaji taalibaaɓe.

Ina boni ngam haalde ñaanyaaru gooto. Ñaanyaaru arande wonaa gooto jogordo. Ina boni ɓeyditaare ñaanyaaru miijo taalibaaɓe e taalibaabe.

EDUKASION FUNDAMENTAAL ina hasi rewrude e taalibaaɓe e laawol ñalbugo moƴƴuɗo.

Ganndal kisɗal ina janngina moƴƴere ñaanyaaruuje tataaji ina ngoodi e tataaje jokkoraaje ceertuɗe timmuɗe. Tataaje jokkoraaje ɗe ina rewrude e nooneeje puɗalije mo nguurndam.

Ɗum ina hokkude e amen tataaje persoonaliteeje ceertuɗe je ngoodaani e mum en e nature mum en e hollaaje mum en.

Ganndal kisɗal nguurndam keso ina janngina e neɗɗo fuf ina ngoodi aspektooje psikolooje ceertuɗe. E nokku e esensi psikik ina muuyaa huunde, e nokku goɗɗo ina muuyaa huunde ceertuɗe e grazie e tataɓuru ina waawa huunde opposiite timmuɗe.

E sa’a mawnde dolore, walla bonnugo neɗɗo jiɗaaɗo walla katastroofe intiime goɗɗo, persoonalitee miilo ina hasi e desperasion haa nde persoonalitee intelektuale ina ƴama sabu fuf e trajediya ɗum e persoonalitee mo jogordo ina muuyaa tan huuyaade e seen.

Tataaje persoonaliteeje ceertuɗe rewrude e ɗum e haa nooneeje kontradiktorije ina hasi ñalbugo e janngina e metodeeje e sistemuje espesiyal e ekoolje fuf, kolejije e yunibersite.

Revrude e nokku psikolooje ina boni ngam edukaago eksklusibamente e persoonalitee intelektuale. Gorko ina ngoodi e persoonaliteeje tataaje je hasi ngam EDUKASION FUNDAMENTAAL.