Firtugol Jaati
Baaba'en e Karamokoo'en
Musibbu ɓurɗo tiiɗde e jannde leydi, wonaa taalibaaɓe jaŋde fuɗɗorde, hakkundeere, walla secondere, ko baabaaɓe e jannginooɓe.
Si baabaaɓe e jannginooɓe nguurtaani e dow hoore mum en, si ɓe mbaawaani faamde cukalel, si ɓe nganaa no ɓe faamata hakkillooji maɓɓe e hakkunde ɗii tagooje jooɗiiɗe nguurndam, si ɓe ɓeydaani ko tan ko semmbinnde hakkillooji taalibaaɓe maɓɓe, hol no mbaawda en tagude jannde hesre?
Cukalel, taalibaa, taalibaajo, yahata jaŋde ngam heɓude yeeñde hakkillo, ammaa si jannginooɓe, jannginooɓe rewɓe, ko ɓeen nannguɓe, jaɓɓaniiɓe, mawniniiɓe, ngenndinaaɓe, noon wonata taalibaa, taalibaajo.
Jannginooɓe foti rewde hoore mum en, anndude hoore mum en, yurnude gannduɗe maɓɓe fof, faamde ko en naatata e lewru hesru.
Jiiɓngal jannginooɓe, ko jiiɓngal jannde leydi.
Jannginde jannginoowo ko ɓurɗo saɗtude sabu kala mo janngii ɗuuɗi, kala mo jogii innde, kala mo jogii ko jannginoytee, mo gollata jannginoowo jaŋde, ko no woni non, hakkiilo mum ruttii e nder teemerre ujunere ganndal mo janngii, o waylitaa hay boɗeeje.
Jannginooɓe foti jannginde NO ƁE MBEEWTORTA, ɓurataa tan ko ɓe cuusataa ko E KO ƁE FOTI YAARDE HAKKILLE MAƁƁE.
Baabaaɓe e jannginooɓe nguurii ko feewde e kulle nguurndam, renndo, ɓerndeeje, ekn.
Baabaaɓe e jannginooɓe ngoodi ko e fitinaaji maɓɓe e ɗaŋe maɓɓe, ngoodaa hakkille e janngude e felde fitinaaji nguurndam sukaaɓe “NGEERU HESRU”.
Woodi laawol hakkillo, mboolaay e renndo, ammaa baabaaɓe e jannginooɓe ngoodi e tiiɗe e kulle hoore mum en, ngoodaa waktu tan e miijooji kiita, e fiɓde golle nguurndam ɓiɓɓe maɓɓe, e okkude ɓe gollirteede ngam ɓe maayaa e ɓornaango, ko ɗuum tan.
Haalirtee e miijooji ndeɗɗuɗi, ɓuri no feewi, baabaaɓe fuɗɗiiɓe fuɗɗooɓe ɓurataa yiɗde ɓiɓɓe maɓɓe goonga, si ɓe yiɗno ɓe, ɓe mbaɗno nguurndam renndo, ɓe tiiɗno fitinaaji jannde leydi ngam reende waylitere goonga.
Si baabaaɓe fuɗɗooɓe yiɗno ɓiɓɓe maɓɓe, hay konuuji ngalaa, ɓe ɓeydaani seernaare e leydi e adunaaru fof, sabu ɗuum tagata fitinaaji, konuuji, mbaylaaji bonɗi, nguurndam bonndam ngam ɓiɓɓe amen.
Yimɓe njangii, njertinee ngam wonde hakimeeɓe, injinyereeɓe, awokaatiire, ekn., ammaa ɓe njertinaaki ngam golle ɓurɗe tiiɗde e ɓurɗe saɗtude no wonde baabaaɓe fuɗɗooɓe.
Nguurndam e jiiɓngal seernaare, cakka yiɗde ƴiiwoore e ƴiiwoore amen, siyaasa seernde seernaare, ko ɓannaango e teemerre teemerre, sabu ko tagata ko huunde tiiɗnde e bonnaango renndo.
Ajjitaare, jiiɓngal goonga, ko mbaawi ko ɓillaade ɗii jaawaluji Cineese ɓurɗi inneeje kaɓirteeɗi ɓe ndewti, ɓe ndewti e adunaaru fof.
Men fof ko seernaare ndeɗɗuɗe ndeɗɗuɗe, ko ɓannaango memtude amen e hakkunde amen, miijotaa tan ko seernaare ko yimɓe seeɗa nguurii e amen, ekn.
Nguurndam mum e seernaare mum tagata nguurndam renndo, seernda yimɓe, tagata konuuji, leƴƴi, kiitaaɓe, fitinaaji kiitaaɓe, ekn.
Nde baabaaɓe fuɗɗooɓe njaɓɓini ɓiɓɓe maɓɓe, jaawaale, ɓakke jaɓɓaɗe nguurndam nguurndam, seernaare ruttata e mbalndi seernaare.
Seernaare ruttata e jaawaluji seernaare, woɗɗitaare woɗɗitaare e baabaaɓe e mamo maɓɓe, e jannginooɓe, e renndo fof.
Faayida ƴiiwoore goonga, ko waylitere goonga nguurndam, jiiɓngal goonga jannde ngam adunaaru ɓurnde moƴƴere.
Jannginoowo foti ɓeydaade hakkillo, foti suɓde baabaaɓe, joongol joongol baabaaɓe, haalde e maɓɓe peewɗum.
Ko feeñi ngam baabaaɓe faamde ko golle jannde leydi ngollaa e dow kuutorɗe e hakkunde baabaaɓe e jannginooɓe.
Ko feeñi haalde e baabaaɓe ko jannde fuɗɗorde feeñi ngam waɗde geere hesre.
Ko feeñi haalde e baabaaɓe ko jannde hakkille feeñi ammaa ko wonaa ɗuum tan, feeñi waɗde sukaaɓe anndude hoore mum en, anndude bonde mum en mum en.
Feeñi haalde e baabaaɓe ko ɓiɓɓe njaaɓii ngam yiɗde, wonaa ngam weltaare.
Nguurndam bonndam e kulle amen, weltaare amen, e kuutorteeɗe e cukalel amen.
Ɓiɓɓe ko amen, e ko boni feende adunaaru ngam.
Jannginooɓe jannginooɓe jannginaaɓe jannginde jannginaaɓe, e jannginooɓe suɓa e saalun, baabaaɓe e mamo maɓɓe ngam jannginde laawol nguurndam yarlitaare mboolaay ngam ɓiɓɓe e renndo e adunaaru.
Jannginooɓe ngoodi e reende ngam reende hoore mum en, e yeeñde baabaaɓe e mamo maɓɓe.
Men feeñi yiɗde ngam waylitinde adunaaru. Men feeñi wonde ngam waɗde e hakkunde amen, tempel moƴƴoore hesre ko ina fuɗɗii hakkunde hoore.