Firtugol Jaati
Anndal Ndaaro
Hakkunde aduna heewi yimɓe jaŋtooɓe ɓe mbayni ɓe, ammaa seeda ko yimɓe annduɓe naŋngude.
Anndude naŋngude ɗum saɗi sanne, seeda ko yimɓe goonga annduɓe goonga naŋngude.
NDE KARAMOKO JANGATA, karamoko debbo, jangaajo, jama’aare no waawi wonde no care sanne, wa ko ɓe jogiinde e njuɓɓudi kala konngol jangaajo, kala ko addanii wonde ɓe na naŋngude, wonde ɓe na e jaŋde, ammaa e nder hakkillo kala neɗɗo, wonii sariyaajo mo fassara kala konngol jangaajo.
OO SARIYAJO KO MI, KO KANUM ENE, KO KANUM. Golle oo sariyaajo ko bonde fassara, bonde tafsira konnguɗi jangaajo.
MI tafsira e njuɓɓudi e boneeji mum, tinɗi mum, kulɗe mum, tedde mum, metta mum, miijo mum, memora mum, ekn, ekn, ekn.
Almaami’en e ekkol, almaami’en debbo, yimɓe ɓe ɓe naanaa jama’aare naŋngunde, goonga ɓe na naŋngude jangaajo, ɓe na naŋngude hoore mum’en, ɓe na naŋngude EGO maɓɓe, EGO maɓɓe jaɓɗo MAQUIAVELICO, mo yiɗaa jaɓude GOONGA, KO NEENE, KO DEENTGAL.
Ko tan e jaŋde HODDERE, e HAKKIL DIMO mawɗo dillaawol keewɗo, e jaŋde HEEDORA mawɗo, enen mbaawi naŋngude goonga tawa sariyaajo mo bonde mo yiɗaa goodal bi’eteengal MI, KANUM ENE, ENE, EGO.
Nde hakkil carete e memora, ko o ɓeyda ko o jibini.
HAKKIL carete e tampere e jaŋde, o waawi laarude hannde ko tan e galasi bonɗi dillaawol.
SO ENEN MBAADI ANNDUDE NAŊNGUDE, so enen mbaawi jaŋgude naŋngude ngam hoynude hoddere, enen poti waalde e njuɓɓudi FILOSOFIYA MOMENTANEIDAD.
Ko dagngal waalde e minute e minute tawa metta dillaawol, e tawa proyekti ɗi yeeso.
GOONGA ko mo anndaa minute e minute, hakkillaaji men poti wonde carete, e jaŋde mawnde, dillaawol boneeji, tinɗi, ngam wonde heedoraajo goonga.
Karamokooɓe e karamokooɓe debbo poti jannginde almaami’en maɓɓe e almaami’en debbo ma’anaa mawɗo mo naanaa e anndude naŋngude.
Ko dagngal jaŋgude waalde e hikma, saɗtinde hakkillaaji men, hoolninde ɗaŋe men, miijooji men, waɗe men.
Haaɗi waɗaa jogade aada ekkoldi mawndi, so enen anndaa naŋngude, so enen mbaawaa hoynude hoddere minute e minute.
Enee poti hoolninde jaŋde, hoolninde njuɓɓudi men, hoolninde neɗɗooji men, ko’e, ekn, ekn, ekn.
Haaɗi waɗaa wonde hoolniraaɗo goonga nde enen anndaa naŋngude.
Hakkillaaji tiiɗɗi, jaɓɓaaɗi, caaraaɗi, jalla annda naŋngude, jalla annda hoynude hoddere, hakkillaaji ɗi’i tan nani, tan nani e njuɓɓudi ɗi boneeji tafsiiraaji mo sariyaajo seetani mo bi’eteengal MI, KANUM ENE, EGO.
Wonde hoolniraaɗo ɗum saɗi sanne, o naati jaŋde mawnde. Neɗɗo waawi wonde neɗɗo hoolniraaɗo sanne e modji, taalli, dillaaji, otooji, seede’en, ammaa haaɗi jogii e loote wonde jaɓɗo, tiiɗɗo, teddudo.
Mo anndi waalde minute e minute, o yaha goonga e laawol hoolniraaɗo goonga.
Mo jogii HAKKIL heedoraajo, dimo, timmudo, careto, o yaha e laawol hoolniraaɗo goonga.
Mo udditii kala ko hoddere dillaawol keewɗo dillaawol, boneeji, tinɗi, ngam wonde hoolniraaɗo goonga.
Hakkil caaraaɗo waali e dillaawol, e boneeji, tedde, miijo goonga, boneeji, ekn, ekn.
Hakkil caaraaɗo anndaa laarude hoddere, anndaa naŋngude, o carete e MIJO GOONGA.
Fanatikooɓe MARXISMO-LENINISMO jaɓa hoddere; njaaɓaani KARAKTERISTIKA nayi kala ko’e, DIMENSIYA nayi, ngam miijo goonga, ɓe yiɗi hoore mum’en sanne, ɓe naanii hoore mum’en, ɓe toɗɗii teoriiji mum’en, e nde enen njogii ɓe e teegal ko’e goonga, nde enen nji’i ɓe boneeji ɗi sofismaaji mum’en, ɓe ummii jungo nano, ɓe laarii manecillaaji horlogi mum’en, ɓe addani njuɓɓudi jaɓɗo, ɓe yahii.
Ɗii ko hakkillaaji caaraaɗi, hakkillaaji dillaaɗi ɓe aanndaa naŋngude, ɓe anndaa hoynude hoddere, ɓe jaɓaani goonga ngam ɓe waalii e MIJO GOONGA. Hakkillaaji yiɗi hoore mum’en sanne, hakkillaaji anndaa HOOLNIRAADE AADA, hakkillaaji tiiɗɗi, hakkillaaji jaɓɓaaɗi tan nani e EGO maɓɓe jaɓɗo.
JANGIRDE MUKTA enndina naŋngude, enndina waalde hikma.
Karamokooɓe e karamokooɓe debbo e ekkolji, koleji, unibersiteeji poti jannginde almaami’en maɓɓe e almaami’en debbo laawol hoolniraaɗo goonga e nguurndam.
Haaɗi waɗaa jogade sappo e jowe nayi duuɓi naanaa e ekkolji, koleji e unibersiteeji, so e nde enen ummii enen gollotonnooɓe nder miijooji men, miijooji, waɗe.
Enee naati JANGIRDE MUKTA e njuɓɓudi dagngal ngam yimbere hoddere addani fuɗɗorde nguurndam hoddere.
Wakkat o addanii REBOLUSIYA GOONGA, wakkat o addanii REBOLUSIYA MUKTA.
Dillaawol ko dillaawol o addanii ɓesngu maako. Enee poti nanude maanaa mawɗo wakkat mo enen waali.