Diw to loowdi

Goongaagal Goonga Ngenndi

Gooto ko miliyoŋaaji noppi Afrik, Asiya e Amerik Latinaaɓe, mbaawi maayde bee hoodere.

Gaasuuji jooɗintinaaɗi “Spray” ina mbaawi bonnude ozon nder leydi ndii fow.

Ganndo’en woɓɓe ina njowsinaa wonde haa hitaande Ujunnaaji ɗiɗi, lesdi men ndii waawaa heɓde ko lesdi ndii udditi.

Liddi ɗiɗi ina ngondi sabu bonnitere maayooji, ɗuum seedaaɗo.

Gooto, haa toɗɗeeɗen haa jaŋde nde’e, kala jooɗiiɗo nder gure mawɗe ina jogitaana daande fuuɗorde ngam daɗnude hoore mum e muuya.

To bonnitere ina naattinda no haɗi hannde, ko wanaa ɓooyaare alaa liddi, ɗiɗi wona e ndiyam noone, bonniraaɗi noone, ɗiɗi ngona ko boneeje ngam cellal.

Ko adii hitaande Ujunnaaji ɗiɗi, ko ɓuri tiiɗde nande hendu e nder baawal ɗo neɗɗo waawi yorude bee ndiyam laaɓɗam.

Sabu huutoraare majjere, e hoɗeere lesdi e lesdi, haa woɗɗi leyɗe ngonaa waawde umminaade ko gollirdi ngam ñaamde yimɓe.

“Ngeelooji ganndo”, gancanaaɗo neɗɗo, e bonnitere maayooji bee coowal noone, e werlaade leydi bee muuya kaaƴe e kaayeeji mum e bonnude leydi bee fiilooji atomik lesdi e aareeje boneeje ngam lekki leydi, ko ɓuri laaɓde, o ɗawrii planete leydi, e ñawɗe keewɗe e mbeliiɗe ɗe inditaa ɓaŋŋereeje mawɗe.

Ko ɓuri tiiɗde aduna heɓtaa laatoo jamɓorde hitaande Ujunnaaji ɗiɗi, sabu “Ngeelooji ganndo” ina bonnitaa hakkunde leydi noppi ujunnaaje.

“Mammifero ganndo”, gancanaaɗo neɗɗo, ina ɗawraa e bonnude leydi, ina faalaa waɗde leydi ko hoyre, e gooto ina jogitoo.

E hitaande maayooji, ko ɓuri laaɓde ɗi ɗawraa e nder ngenndi kala e goɗɗum maa ko keewɗum maa.

Ko sappo e jeetati ko kala coowal nder aduna ina naati kala e maayooji.

Ko keewɗum maa petrool, gelleeje kala e jime kala, jeere keewɗe kimik, gaasuuji boneeje, gaasuuji neurotoksik, detergente, ekn., ina mbaala kala e ngenndi ummaniiɗi e Oseaan.

Coodi maa e Plankton ko ɓuri haaje e nguurndam, ina mbaalaa.

Gooto, baala Plankton marino ko gannere laaɓnde sabu mikroorganismo o ummina ko sappo e jeetati ko oksijene leydi.

Bee ciggal ganndo, heɓaa seeda wonde jeere woɓɓe e Atlantik e Pasifik, ɗi bonniraa bee jiiɓiɗinaare radioaktif, ko ummi e filooje atomik.

E metropoleeje goɗɗe e aduna e haala e Ewropa, ndiyam ɗamɗam ina yaraa, ina taƴee, ina laaɓnaa, e nde ina yaraa nde.

E gure mawɗe “Super-sivilisaaɗe”, ndiyam jooɗiniroteeɗam e taaburu ina naata e ummaniiɗe neɗɗo noppi noppi.

E gure Cúcuta, keerol bee Venezuela, Republique de Colombia, Sur América, jooɗiiɓe ina ngaddaa yarude ndiyam niiɓe e coowal e nder maayo ngoo ɗo ndokkaa kala e porquerias ɗe ummi e Pamplona.

Mbaaɗaa mi noddu bee haala ñawnirooɗe e maayo Pamplonita ko haɗi noone ngam “Perla del Norte” (Cúcuta).

Heƴƴi nguurndam hannde maayo gooɗɗo noone ɗo uddata gure, bee gooto e yara ndiyam niiɓe e maayo Pamplonita.

Jiiɓe mawɗe, masin mawɗe, substans kimia, ina njarataa laaɓnude ndiyam niiɓe e gure mawɗe e Ewropa, ɓaawo epidemia ina joƴƴitoo bee ndiyam niiɓe coowal ɗo noppi noppi naati e ummaniiɗe neɗɗo.

Bakteriologe fammariiɗe heɓtii e ndiyam yaraanirooɗam e Kapital mawɗe, kala e: virus, colibacilos, patógenos, bacteria bee Tuberculosis, Tifo, Viruela, Larvas, ekn.

Hay to yi’ete teeŋtiiɗo e nder kaayeeji ndiyam potabilizadora e leyɗe Ewropa, heɓaa virus bee vaksin bee laaɓal Poliomielitis.

Kadi, bonnere ndiyam ko haɗi: ganndooɓe hannde ina njowsinaa wonde ngam hitaande 1990 hummanoide ganndo maayaa bee ɗomka.

Ko ɓuri bone kala e ɗuum, ko reseerfuuji lesdi bee ndiyam ɗamɗam, ina ngondi nder bone sabu aareeje bee Ngeelooji ganndo.

Hoɗeere haɗi alaa e ceede ceede Petróleo, ina taƴoo wonde fatal. Petrool njettataa e nder leydi, ina taƴoo ndiyam lesdi e bonnitere nde.

Haa sekwensa bee ɗuum, Petrool waɗi ndiyam lesdi ko impotable ndiyam lesdi e ɓurti e sappo e leƴɗe.

Ko ɓuri laaɓde noone, ko bone bee ɗuum, nguurndi leyɗe e haa yimɓe.

Mbaɗen haala hannde ɓaawo e muuya ko ɓuri haaje e nguurndam nguurndi.

Bee kala aspiraare e inhalaare, pampaaji ina njeetoo medio litro e muuya, o se, unos doce metros cúbicos haa jemma, multiplíquese dicha cantidad bee Nayii Ujunnaaji Jowi Temedere bee yimɓe ɗe jogitoo leydi e haala men heɓde cantidad laaɓnde e oksijene ɗo kala yimɓe ñaamataa, sin kontar bee ɗe kala nguurndi goɗɗe bee animal nguurɗe e nder leydi.

Kala e oksijene ɗo mmen ñaamaata, ina woni nder atmosfeere e heɓee bee Plankton ɗo mmen bonnita hannde bee bonnitere e bee aktivitet fotossintetika e leyɗe.

Desgraciadamente reseerfuuji bee oksijene ina ngondi ina ngolloo.

Mammifero ganndo gancanaaɗo neɗɗo, bee innumerables industriaaji mum ina yaɓɓitaa bee taƴo nde radiasi solar, teeɗndi e ɓuri haaje ngam fotossintesis, e haala nde taƴo oksijene ɗo leyɗe ummina hannde, ina woni hannde ko keewɗum ɓurti e lekki ɓaawo.

Ko ɓuri bone kala e trageedi kala e aduna wonde “Ngeelooji ganndo”, ina taƴoo bonnita maayooji, bonnude Plankton e bonnude bee vegetasion.

“Animal Racional”, prosigue bonnude lamentablemente ɗe kaayeeji mum bee oksijene.

“Smog”, ɗo “Humanoide Racional” ina jooɗintinaa e muuya; kadi e maaya ina ndokka e bone nguurndam Planete leydi.

“Smog”, alaa ko ina baala reseerfuuji oksijene, sino, kadi, ina maaya e gentes.

“Smog”, origina extrañas e peligrosas enfermas impposibles e curar, seedaaɗo.

“Smog”, impide entrada bee luz solar e bee rayos ultravioletas, originando bone bee ɗuum, graves desordenes e atmosfeere.

Ina umma Era bee alteraciones klimatikaaji, glaciaciones, avance bee hielos polares hara e Ekuador, ciklon espantosos, terremotos, ekn.

Sabu alaa e huutoraare, sino e aareeje energi elektronika e hitaande Ujunnaaji ɗiɗi, heɓtaa hule nder jeere woɓɓe e Planete leydi e gooto ina coadyuvaraa e proseso e Rewolusion e Ejes e leydi.

Haa woɗɗi polos keɓtaa konstityeeɗe e Ekuador e leydi, e gooto e goɗɗo keɓtaa polos.

Deshielos bee Polos ummina e Diluvio Universal jaɓɓetaa bee yiite ina naatta.

E dekenniaaji naatta, heɓtaa multiplikaa “Dióxido de Carbono”, ndeen element kimika o formaa goɗɗum kapa e atmosfeere e leydi.

Tal filtre o kapa, absorberaa lamentablemente radiasi termika e aktua nooŋe ko goɗɗum bee fatalidades.

Klima e leydi haa ɓurɗo kalle nder jeere keewɗe e kalle waɗataa fundirde hielo bee Polos, subiendo bee tal motivo nivel bee oseaanaji eskandalosamente.

Situasion ko gravisima, leydi fertal ina ngolla e kala jemma ina danyaa temedere ujuneeje ɗiɗi bee yimɓe njogitaa ñaamde.

Katastrofe aduna bee hoodere ina naatta, heɓtaa ngona noppi; seedaaɗo e nder jappe.

Actualmente ina mbaala nayii ujunnaaje bee yimɓe kala hitaande bee hoodere, bee fala bee ko’e.

Industrialiasion kriminaale bee boske e hoɗeere despiadada bee Minas e Petróleo ina ngolloo leydi konstituuda e nder dezerto.

Si wonde sierto, wonde enerj nuclear ko mortal ngam kala hummanidad, alaa ko meno sierto wonde actualmente ngoodi kadi, “Rayos bee maaya”, “Bombas Mikroobii” e jeere keewɗe element terriblemente destruktivii, malignos; inventados bee ganndooɓe.

Gooto, ngam heɓde enerj nuclear, njogitanaa bee keewɗe hule tiiɗɗe e kontrolaade e ɗe kala jemma mbaaɗaa originerde katastrofe.

Ngam lograade enerj nuclear, njogitanaa bee enormes cantidad bee mineral radioaktivii, nder ɗe solo aprovecha sappo e tati bee temedere, gooto waɗataa wonde lesdi tarrákea o agota rápidamente.

Desperdicios atomik ɗe ngoodi e lesdi resultataa espantosamente peligrosos. Alaa wona seyro ngam desperdicios atomik.

Si gaasu bee basurero atomik jiettaa eskapade, hay si wonde ko minimo porsion, mbaalaa miliyoŋaaji bee yimɓe.

Bonnitere bee alimentaaɗe e ndiyam ndokkataa alterasiones genetikaaji e monstruos hummaani: kreaturaaji ɗe danyaa deformadas e monstruosas.

Ko adii hitaande 1999, heɓtaa grave aksidente nuklear ɗo originerde espanto.

Siertamente hummanidad alaa sabre vivir, haa degenera espantosamente e frankamente haa precipita e abismo.

Ko ɓuri bone kala e haala ɗuum, wonde faktoreeje e tal desolasion, cuales wonde: hambres, guerras, destruksion bee Planete nder ɗe mmen ngonndaa, e nder mmen hoore, mmen kargamo e nder entterior, e nder Psikis men.