Diw to loowdi

Sukaare

Yimɓe nguurndam fuu, ina mbaɗa golle ñalnde fow, ina mbaɗa hare ngam wuurtude, ina nela nguurndam no feewi, kono ɓe ngonaa seyoɓe. Seyo ko woni e Chino -no wi’ete - ko ɓuri bonde non, yimɓe ina ngoni ɓe anndi ɗum, kono hakkunde mettaaji keewɗi, no feewi ɓe coodaaki tammunde nde ɓe heɓan seyo hannde goɗɗo, ɓe ngonaa anndi no walla no.

Miskiin yimɓe! No ɓe ngoni ina ngasa! Kono kadi, ina nela nguurndam, ina kuldi haaɓde nguurndam.

Si yimɓe ngoni ina keɓi huunde e Psikolosi rewɓe, hasii ko ɓe miijinta ko waɗi; kono e goonga ɓe ngonaa anndi huunde, ina nela wuurtude hakkunde munafisaaje mum en e ɗum woni fuu.

Ina woodi waktuuji weliɗi e ɓuri welde, kono ɗum wonaa seyo; yimɓe ina ngarta welo e seyo.

“Pachanga”, “Parranda”, jookooli, yaageede; ko welo barke, kono wonaa seyo… Kono kadi, ina woodi feestaji celluɗi ɓe ngonaa jookooli, ɓe ngonaa barke, ɓe ngonaa haaram, ekn., kono ɗum kadi wonaa seyo…

A wonaa neɗɗo yurmeteejo? No a heɓi haalde nde a dannda? Aɗa yiiɗi? Aɗa yiiɗi goonga? No a heɓi haalde danndude e ganndal nde a yiiɗi? Eɗen ngada mi wawaa fewnude seeɗa e nder wakkatiiji ɗi e wiide on ɗum kadi wonaa seyo.

Si a jangiima, si ɗum ina taƴi a weliɗi, si ɗum ina saafi a ngaŋaaji; Mi yaafoo a si mi wi’i a wonata woni si a woni suka e heewɗo tammunde.

Haala fuu ngalaɗaa, dannda walla a danndaa, yiiɗo walla a yiiɗaa, a woodi walla a woodaa ɗum wi’ete ceede, an wonaa seyoɓe hay si a miijitta ko adii ɗum.

Neɗɗo ina yaha nguurndam fuu yeeso seyo to fuu e ina maaya haaɓde ɗum.

E nder Amerik Laatin ko keewi ɓe ngoodi e tammunde ngam yaltinde hannde goɗɗo njoftal mawngal e loteriya, ina ngoni ɓe ɓe ngonaa heɓan seyo; e goonga seeɗa ɓe yalta ɗum, kono ngam ɗum ɓe ngonaa heɓan ɗum seyo nde ɓe neli.

Nde neɗɗo woni suka, ina giɗa e debbo moƴƴo, innde koɗo e “Mil e Go’o Leyli”, huunde ɓuri no feewi; ina ara ɗuum tummunde e goongaaji: Debbo, sukaɓe pamaraaɓe ngam haɓɓaade, masalahuuji ceede cuɗi, ekn.

Al’aada e nder ɓiɓɓe ngura, masalahuuji ina ngura kadi haa ɓe ngonaa halamtaa…

No gorko walla debbo ina ngura, pataaɗe ina ngonaa ɓurɗe mawnde e njogita ɓuri, ɗuum ko laaɓi.

No gurnaaɗe ina ngura, sapatooji ina ngonaa njogita ɓurɗe e ɓurɗe caɗeele; ngoodi ceede alaa masalahu e ɗuum, kono si a woodaa, ko waɗi ɓuri tiiɗde e ina ngasa horriblement…

Ɗuum fuu wonata ko ɓuri taƴti, si a woodi debbo moƴƴo, kono nde miskiino gorko ina taƴti, “nde ɓe ngala e mum coɓe”, ko oolte, ɗuum ina golle yeeso ngam heɓa ceede?

Fattude ina woodi caɗeele ɓurɗe no feewi, rewɓe kaawisa, coɓe e goonga e nder ngenndi e nder munafisaaje, kono ngam toɓɓe e toɓɓe ɗuum gorko ana anndi haɓɓaade ɗum e haaɓde ɗum ngam rewɓe goɗɗe nde ɓe ngonaa amargara nguurndam.

Ko keewi suudu suka ina ngonaa giɗa e “príncipe azul”, malheureusement e goonga, huunde ina ngonaa ndondiɗi e e nder leydi goonga ina teeta miskiin debbo e verdugo…

Illisión moƴƴo debbo ko arde ngam waɗde saare kaawise e ngonaa maayo: “santo destino”, empero hay si gorko ina heɓi mum ko moƴƴo, huunde ngonaa ɓuri tiiɗde, haaɓde fuu ina yaha: ɓiɓɓe e debbo ina teeta, ina ngorta walla ina ngarta bonde e baaba mum en e saare ina haɓɓaade definitivamente.

Total, e e nder aduna bonɗo nde e ngoni, alaa yimɓe seyo… Yimɓe miskiin fuu ina ngonaa munafisaaje.

E nder nguurndam e anndi burros keewɗi nde ngara e ceede, ina ngonaa keewɗi e masalahuuji, plaitoji fuu goɗɗo, surcargados e impuestooje, ekn. Ɓe ngonaa seyoɓe.

Ko gollaade ngonaa dendi nde a woodi cellule? Miskiin njogita ceede! Wakkati seeɗa ina ngonaa ɓurɗe munafisaaje nde mendigo fuu.

Fuu ina yaha e nder nguurndam ndee: ina yaha huunde, yimɓe, miijoji, ekn. Ɓe ngoodi ceede ina yaha e ɓe ngonaa woodi ɗum ina yaha e alaa neɗɗo anndi seyo goonga.

Keewɗi ina nela ngorta e mun en e hakkunde droga walla haaram, kono e goonga ngonaa heɓan ngaɗa, kono ko ɓuri bonde, ina ngonaa ngara hakkunde infierno vicio.

Sahiiɓe haaram walla mariwana walla “L.S.D.”, ekn., ina ngorta no feewi nde viccioso ina tuggoto e nguurndam.

Haɓɓaade e “Mi Mun”, e “Yo Mun”, ngonaa heɓan seyo. Interesante woni “ngarta toro e coɓe”, observara “YO”, estudia ɗum e propósito ngam descubrira causaaji ndima.

Nde neɗɗo descubri causaaji goonga haa keewɗi e miseriaaje e amarguraaje, ko obvio huunde ɓe ngonaa mbaɗa…

Si e ngara e haɓɓaade e “Mi Mun”, e “Mis Borracheras”, e “Mis Vicios”, e “Mis Afectos”, nde keewɗi e nde ngonaa mi e nder ɓernde, e mis preocupaciones nde ngonaa mi ngonaa sesos e ngonaa mi, ekn., ekn., ko laaɓi ɗuum adviene ɗuum nde ngonaa nder waktu, ɗuum nde ɓuri yeeso e nder ɓanndu, e nder afectos e e nder mente, ɗuum nde goonga ina ngonaa anndi ngam entendimiento e nde wi’ete: SEYO!

Incontestablemente, nde concia ina tuggoto e mbottelle, embutida hakkunde “MI MUN”, hakkunde “YO MUN”, de ninguna manera ngonaa anndi seyo legítimo.

Seyo woodi e sabor nde “YO MUN”, “MI MUN”, nunca anndi.