Firtugol Jaati
Sariya Pendulum
No heewi moƴƴi wonde e loore takkuru nder galle, alaa tan ngam anndude waktuuji kono kadi ngam miijitoowo seeɗa.
Ndaa penduleeri, loore ndee fayataa; jaaynde penduleeri ndee ina teeɗi ɗum.
E zamanuuji daaɗiiɗi, dogma eknoolisioŋ alaa; ndeen, annduɓe ɓee ina keewa miijooji ngam jaaynde taarikhiiyankoore ina yaha yeeso tawa ko e dow sariya penduleeri.
Kala ko yaaloo e ko humtoo, ina yeeso e ina leloo, ina mawnii e ina famdii, ina yaha e ina wara e dow sariyaaji mawniniiji ɗii.
Alanaa hay huunde weltaare wonde ina wowlataa, kala ko yaha e nguurndam, kala ko yaha eknoolise e ina wowlitaa.
E boowal gootal e penduleeri ndee ko welo, e boowal gootal ko meto; kala miijooji amen, hakkillaaji amen, miijooji amen, muuyooji amen ina wowlitoo e dow sariya penduleeri.
Anndaare e duumitaare, pesimismu e optimismu, welo e meto, foolo e fayaare, nganaa e haalaare, ko goongaaji e boowal ɗiɗi e jaaynde penduleeri.
Misra ummii e doole mum e jaagorɗe e nder maaje nder maayooji jooɗiingu, mas de penduleeri ndee yahi boowal gootal, de ummii e boowal gootal fayi lesde Faraa’una ndee de ummii Urusaliima, wuro yiɗaaɗo e Anndinɓe.
Isra’iila fayi de penduleeri ndee waylitii nokku de ummii e boowal gootal lesde Roma.
Jaaynde penduleeri ndee ina ummi e ina hebi lesde mawɗe, ina ummi lesde laamɗe mawɗe de ina halki ɗum, ekn.
Eɗen mbaawi daɗnde e boowal ñaamo e penduleeri ndee janngirde pseudo-esoterica e pseudo-occultista, diine e sektaa.
Eɗen mbaawi daɗnde e boowal ɓaawo e jaaynde penduleeri ndee janngirde kala eknoolisioŋ maateriyaalisma, Maarxisma, ateisma, eskepticisma, ekn. Antiteesis e jaaynde penduleeri, waylitiiɓe, ɓe goonga e waylitiiɗi.
Neeɗo diineejo, sabu aade ko fayde fayyaare, ina waawi yaha e boowal gootal e penduleeri ndee, laatoo ateist, maateriyaalisma, eskepticisma.
Neeɗo maateriyaalisma diineejo, ateist, sabu aade ko fayde fayyaare, talɓe aade metaafiisik jooɗiingu, eknoolisioŋ meto weltaare, ina waawi yaha e boowal gootal e jaaynde penduleeri de laatoo reaksioneer diineejo meto.
Misal: Sariyaajo foolaaɗo e polemika e Esoterista, duumitaare de laatii inkreedu e maateriyaalisma.
Eɗen anndi aade e dame ateist e inkreedu aade ko fayde metaafiisik jooɗiingu, ummii nder esoterismo pratiiku mawngu.
E dow innde goonga, eɗen nani wowaade wonde ateist maateriyaalisma goonga e absolu, ko feere, alaa.
E dow ñaande e maayde jeewtiniinde, e dow eknoolisioŋ meto weltaare, enemiiji ko alaa e taamniinde, maateriyaalisma e inkreedu, paas eknoolisioŋ e boowal gootal e penduleeri ndee de fayo, yoore e fayo e goonga mawngu e devosioŋ mawngu.
Kaarlos Maarx boo, autor e Maateriyaalisma Dialetikku, ko diineejo juudii jooɗiingu, de ɓaawo maayde makko, ɓe ngari pompas funebres e gran rabbi.
Kaarlos Maarx, elabora Dialektika Maateriyaalisma makko e ko waawi: “UMMAADE SARKI NGAM HALKIRE DIINE KALA E LESDE E DOW ESKEPTICISMA”.
Ko kaso tipiiku e selos diineejo yaha eknoolisioŋ; e moodo alaa Maarx ina heɓataa laarude diine goɗɗo de o prefiere haljire ɗum jaaynde Dialektika.
Kaarlos Maarx kumpi e Protookolos e Siioŋ de wowa tekstual: “Alaa ko feewi de ndenndi lesde maateriyaalisma e ateisma repugnante, ñaande de eɗen foolata, eɗen jannginta diine Muusa koodeeki de e dow dialektika, de eɗen ngadda e lesde diine goɗɗo”.
Moƴƴi ndenndi wonde e Yuunisioŋ Sobietika diine ina ndawraa de lesde ina jannginte dialektika maateriyaalisma, de e nder sinagogas ina jannginte Talmud, Bibiliya e diine, de ina ngolloo jaajite tawa ko e problem gooto.
Aamiriiruuji e dow gubernamentuuji Ruso ko diine jooɗiingu e sariya Muusa, mas ɓe ina ngolloo lesde farsa ndee e Maateriyaalisma Dialetikku.
Jamáis eɗen mbarataa e dow lesde Isra’iila; so taawi eɗen wowa e dow elit gooto e juego doble ko ina ngolloo finnes inconfesables, ina ngolloo lesde Dialektika Maateriyaalisma, de e sekreto ina ngolloo diine Muusa.
Maateriyaalisma e espiritualisma, e kala teoriyas mum, prejuicios e pre-conceptos e kala espeesia, ina ngolloo e hakkilo e dow Sariya Penduleeri de ina waylitii mododa e dow zamanuji e kostumbus.
Espíritu e materia ko ɗiɗi conceptos metiiɗi de alaa neɗɗo ina teeɗina.
Alaa hakkilo ina anndi e dow espíritu, alaa ina anndi e dow materia.
Konsepto alaa taan konseptu, kono realidad alaa konseptu e hakkilo ina waawa ummaade konseptos heewɓe e dow realidad.
Espíritu ko espíritu (Ser), de ko taan e mum ina waawa anndude mum.
Escribiti ina wowi: “SER KO SER DE RAASION E SER KO MAMMO SER”.
Fanátikus e Dios materia, sientifikos e Maateriyaalisma Dialetikku ko empírikos e absurdos e nder syiento persyiento. Ina mbaawata e dow materia e auto-sufisiensia deslumbrante e estúpida, nde kono e realidad alaa ina anndi e dow mum.
Ko woni materia? Ko anndata e toontu sientifikos goo? Tan kacareada materia ko konseptu metiiɗu de bastante espinoso.
Ko anndata materia?, Ko Algodoŋ?, Ko Hierro?, Ko Carne?, Ko Almidón?, Ko Piedra?, Ko Cobre?, Ko Nube de ko woyi? Wowa wonde kala ko materia seria tan empíriku de absolu ina asii wonde kala organisaasii aade ko hígado, e koraasoŋ e riñón. Obviamente ko gorte gooto, waato ko woni e gorte gooto ko gorte goɗɗo, cada órgano ko diferente e cada sustancia ko distinta. Ndeen, ko woni kala e nder sustanciaaji ndii ko tan kacareada materia?
E konseptoos e penduleeri ina ngolloo himɓe heewɓe, kono e realidad konseptoos alaa ko realidad.
Hakkilo so tan ina teeɗina formaaji ilusoorias e naturaleza, kono alaa ina anndi e dow goonga nder formaaji ndii.
Teoriyas ina paasa de moda e dow tiempo e e dow años, de ko gooto janngi e iskola ina ummi de ɓaawo alaa ina ngolloo; kongol concluusion: alaa neɗɗo ina anndi hay huunde.
Konseptoos e extrema derecha e extrema izquierda e penduleeri ina paasa komo mododas e rewɓe, kala prosesos ndii ko prosesos e hakkilo, kosas de susede e superfisi e entendimiento, tonterías, vanidades e intelektu.
E kala disciplina psicológica ina oppose otra disciplina, e kala proseso psicológico lógicamente estrukturaado, ina oppose otro semejante, de ɓaawo kala, woyi?
Lo real, goonga ko ko anndi, mas to ngool alaa kuestión e penduleeri, alaa se encuentira entre waibén e teorías e creencias.
Goonga ko lo desconocido e instante e instante, e momento e momento.
Goonga ina jooɗi e sentro e penduleeri, alaa e extrema derecha e tambe e extrema izquierda.
De Yesuus laari: Woyi goonga?, ɓe ngaddii silencio profundoo. E de Budha ɓe ngaddi laaraare ko gorte, ɓe ndarii.
Goonga alaa kuestión e opiniones, ni e teorías, ni e prejuicios e extrema derecha e extrema izquierda.
Konseptu nde hakkilo ina waawa forjaade e dow goonga, jamás ko goonga.
Ideea nde entendimiento ina jooɗata e dow goonga, nunca ko goonga.
Opinioŋ nde eɗen jooɗata e dow goonga, por muu respetable ko aakélla seri, e modo alaa ko goonga.
Ni corrientes espiritualistas ni suus oponentes materialistas, ina ngolloo njowtee jamás e goonga.
Goonga ko ko waawi ngolloo e forma direkta, komo de gooto meti dedo e nder fuego de ina quema, e komo de gooto traga aigua de ina ahoga.
Sentro e penduleeri ina jooɗi nder men, de to waawi deskubriir de ngolloo e forma direkta lo real, goonga.
Necesitamos auto-exploraar direktaamta ngam auto-deskubriir de ko anndi profundamente a si mismo.
Experiencia e goonga so tan advienii de eɗen enajii elementosi indeseable ko e suu juntos konstintuinii lo mi mismo.
So taawi enajii error ko goonga. So taawi desintegrando “Jo mismo”, mi errores, mi prejuicios e temores, mi pasiones e deseos, creencias e fornicaciones, encastillamientos intelektuales e auto-sufisiensias e kala espeesia, advienii a men experiencia e lo real.
Goonga hay huunde ina jooɗi e lo de ngaari e de dejaari ngaari, e lo de ngaari eskriti e de dejaari eskribri, ɛlla so tan advienii a men de “Mi mismo” maayi.
Hakkilo alaa waawa askiide goonga sabu alaa anndi ɗum. Hakkilo alaa waawa rekonose goonga sabu jamás anndi ɗum. Goonga advienii a men e forma espontánea de eɗen enajii elementosi kala indeseable ko konstintuinii “Mi mismo”, “Jo mismo”.
E tanto konsiensia kontinui embotellada entre jo mismo, alaa potraa ngolloo ɗum de ko lo real, ɗum de ina ngadda del cuerpo, delos aafektos e de hakkilo, ɗum de ko goonga.
De mi mismo kedii reedu si a polvareda cósmica, konsiensia se libérée ngam desperta defiinisaade de ngolloo e forma direkta goonga.
Ko woni rasoon diiri e Gran Kabir Yesuus: “KO NOODE GOONGA DE ɛlla os aaraa libre”.
E nder seervi a aade ko anndi syiento mil teorías si jamás ngolloo e Verdad?
Sistema intelektual e kala aade ko muu respetable, mas a kala sistema se le oppose otro de ni uno ni otro ko goonga.
Mas bale auto-exploraar ngam auto-konose de ngolloo gooto ñaande e forma direkta, lo real, goonga.