Diw to loowdi

Pulaaku

Faamu golle ko alaa fahamede haa hannde e aadeeji.

E dow miijo golle, ko yimɓe ngoni e waylitaade, ko goongaaji mawɗi ngaɗaa.

Ko goonga wonaa, yimɓe ina pooɗi ngam haala, ina ngarta e miijooji mbaawaani, ina ngaɗa boneeji kala, ina ngiɗi ƴiiƴam e pelle pooɗondiral.

Haala golle ina weli, ina weli yimɓe fow, ammaa, alaa fahamde goonga e golle, alaa feeñde e haala ɗum.

Alaa heɓe hooreeji ɗumɓe yo faham haala golle e gootol e gootol.

Haala golle, ko alaa newnude e dow miijo.

Kala mo ina woodi miijooji keewɗi dow haala ɗum: miijooji keewɗi yimɓe mbaawaani heɓde.

E dow miijo golle, ina woodi fannuuji, fannuuji ngoni e miijooji fow.

Miɗo yamiinoo, hay Don Emmanuel Kant, mo winndi Crítica de la Razón Pura, e Crítica de la Razón Práctica, alaa wiilde haala ɗum ngam newnude.

Golle, haala moƴƴo, koorka moƴƴo: Ɓooyi ngaɗaama e dow innde mum!

Ko goonga wonaa, haala golle ina hoolna yimɓe; tooneeji e ndaaliiji, daandeji e maaje ina ngiɗi ƴiiƴam e dow haala newna.

Ɓooyi bayteeji, ƴiiƴam e geereeji ngoni e taariika, kala tuma e dow ladde nguurndam ko miijo golle.

Ko bone wonaa, caggal ndimaagu fow ko cede teddungal heɓaa, ina yoola e nder yimɓe fow jaagol.

Hoo woni golle? Hoo heɓi golle no feewi? Ɓooyi ngoni e ndimaagu? wayyo, wayyo, wayyo!

Debbo gujjo ina haani golle; ina haani newnude, tuma woodi kacce, weendu, e taarugol, ina yiɗi doggol e galle baaba ngam golle.

Ina woodi bone wonaa, debbo gujjo ina woodi fow e galle, ina yiɗi doggol, doggol dow, yeeso e galle mum, ina hoolnaama e haala golle. Ina woodi bone wonaa ina moƴƴi e nder galle weli, ina yiɗi haale, ngam yahde e dow lesdi ɗum e yoolaade e nder ɗoole.

Ngam debbo ngelo, debbo ndimaagu nguurndam, debbo waylita, ina haani doggol e galle, ngam heɓde waylita moƴƴo, ina moƴƴi; ammaa debbo moƴƴo, debbo mama, ina haani doggol, doggol dow, ina woodi bone wonaa e baawaani; ammaa ɗum woni non; haala golle, ina hoolna, ina waylita, hay tuma alaa anndude ɗum no feewi.

Ngam debbo ina yiɗi golle, ina haani waylita galle, ina yiɗi jombaade ngam doggol e galle baaba e nguurndam moƴƴo, ina woodi ko moƴƴi, ngam ina woodi hakke wonude yuumma; ammaa, e nguurndam jombaaɗo, ina heɓi ko o golle, e ndeene ina haani yoolaade jaagol ngol.

Gollooɗo, ina doggi e nder geereje, ina yiɗi newnude, e si heɓi newnude ina heɓi hittaaɗe o yooli e dow heɓe mum e boneeji mum.

Ko goonga wonaa, kala tuma yimɓe ina pooɗi ngam golle, ina heɓi hiitoore hay tuma woodi newnaaɗe.

Ɓooyi ƴiiƴam ƴaaɓi bana meere e dow innde golle, e ammaa ina yooli wonude jaagol mum e yimɓe goɗɗe.

Yimɓe ina pooɗi ngam haalaaje mbaawaani fahamde, hay tuma kitaabuji ina newnude e dow.

Golle ko woodi ko haani heɓde e nder mum. Alaa heɓde ɗum yeeso e nder mum.

Yahde e dow henndu ko haala ngalaaji ko hollita newnude golle.

Alaa heɓde golle e nder miijo ina yooli e nder mum.

Fahamde min min, min tuma, ko miɗo woni, ina taaɗi tuma ina yiɗi heɓde golle no feewi.

Alaa waawde haale jaagol ngol hay tuma fahamde miijo mi, fow ko woni e miijo min.

E nder ko woni jaagol? Ko woni ko yoola jaagol men? Ɗum ko ko men haani heɓde.

Duudiaaɓe e miskinaaɓe, golliniiɓe e doggiiɓe, ngoni e jaagol fow hay tuma ina miijinoo ko e ndimaagu.

Tuma miijo, ko men woodi e nder men, ina yooli e nder min min, e nder heɓe e kulle min, e nder yiɗe e nder heɓe min, e nder boneeji min, ina woni e nder jaagol.

Miijo golle ina waawi fahamde tuma haala jaagol men waawi haale.

Tuma “min min” ina woodi miijo ina woni e jaagol; doggol e jaagol ina waawi e haale miijo, haale min, haale ɗum e dow laata, e dow henndu laata.

Miijo golle, ko alaa miijo, e dow newnude alaa min min, alaa yiɗe, alaa heɓe, alaa kulle, ina heɓi e dow golle no feewi.

Kala miijo dow golle ko alaa golle. Miijooji men dow golle ina yeesa e dow goongaaje. Miijooji men dow golle ko alaa e dow golle no feewi.

Golle ko men woodi ko haani heɓde e dow no feewi, e ɗum waawi e miijaade e dow, haale min, haale min min.

Alaa nafu wonude e miijaade dow golle, si e no feewi men ina yooli wonude jaagol.

Ina moƴƴi wiilde men woni non, yiilde jaagol men ina yooli wonude jaagol no feewi.

E dow anndude men, yiilde ko men woni e nder, men heɓi dammugol dow golle no feewi.