Firtugol Jaati
Gidee Tatii
Noone fof ɓiɗɓe pinal ɗuuɗi ngoodi, ɓe alaa jaŋde moƴƴere, ɓe njantiima e hakkillooji ɗiɗɗinki.
Goonga, sumeende hakkillooji ɗiɗɗinki njeentiima hakkillaaji aadeeji e haala mettinaaka gila karnuujo XVIII.
Ko adii ɗuum, duunde Nontrabada woodi, nguurndam maa laaɓanaa kooñe Hispaanya, o laaɓiɗinaa e o hanndinaa e yimɓe.
Tawa e duunde ndee ko e nder feccere njoweeɗiɗere. Hoolannde ɗuuɗi nanii e duunde sirri ndee.
Ko ɓaawo karnuujo XVIII duunde ndee yiddi e nguurndam, hay gooto anndaa ko faati e ɗum.
E zamanuujo Artooru laamɗo e jaŋde kawriiji, elementaaji nguurndam laaɓanaa yimɓe, ɗum naati e hakkunde ndiyam men.
Kalaamaaji ɗuuɗi nanii e aljanaaji, jinnaaji e taaniraaɓe, ɗiɗo ɗuuɗi e Erim hierande, Irlaanda; jaɓɓaade, kala kuuɗe ɗe gooŋgaaji, kala barke pinal ndee, ɗum hay laaɓaani e aadeeji sabu hakilluuji ɓiɗɓe pinal e fuɗɗooje mettinaaɗe e Ego ndaanyaagu.
Hannde ɓe ɗon ceeɓa e kala kuuje, ɓe jaɓɓataa hay e nder ɓe ngalaa barke.
Si ɓe keewni min ngoodi hakilluuji tati, nguurndam yaamaani, tawa ɓe nguura haalaaji ɗii.
Jaɓɓaade, jaahili ɗuuɗi, nguurdi e cuuɗi hakilluuji ɗuuɗi, hay e alaa jamanuujo nguurde haala men moƴƴere.
Gooŋgaaji miskinii ɗiɗo nguurdi, ɗiɗo njaɓɓi e hakilluuji nguurndiɗɗi, ɗiɗo ngaalaa laawol gooŋga, hay siɓe taaɓataa ɗiɗo ngoodi e laawol alaa njamndi.
E innde gooŋgaaji men haali nguurndam, min ngoodi hakilluuji tati.
E arande ɗuum men waawi e men woodi hakkillaaji nguurndiɗɗi, e ɗiɗaɓol men inndini e innde hakkillaaji hakkundeere. E tataɓere men inndini e innde hakkillaaji nderre.
Men ngaari men nguurdi hakilluuji ɗiɗo e feccere e e nguurndam.
Hakilluuji nguurndiɗɗi ngaari hakilluuji hakilluuji nderre e hakillaaji nguurndiɗɗi nguurndam.
E nguurndam men hakkilluuji nguurndiɗɗi ko njaɓi e nguura, jaɓɓataa hay ko laaɓinaaka.
Sababun men ngoodi hakilluuji nguurndiɗɗi ngoodi e nguurndiɗɗi, hay siɓe anndataa e gooŋga, e nguurndam, e sirriiji nguurndam e maayde, e pinal e nguurndam, etc.
E ɓiɗɓe pinal, nguurdi e hakkilluuji nderre, nguurndiɗɗi, haalaaji esoterique men ko ko gongaani.
E nder sababun ɓe ngoodi sabu ɓe njantiima e hakilluuji nguurndiɗɗi. Haaɓe nguurta hakilluuji nguurndiɗɗi jaɓɓi gooŋga.
Si hakilluuji nguurndiɗɗi ko nguura, ma ko ngoorta hakkillaaji nguura.
Hakkillaaji hakkundeere ko njaɓi, haysiɓe hay anndataa e gooŋga, ko ngoota.
E hakkilluuji hakkundeere ngoodi nguurndiɗɗi, nguurndiɗɗi dille, etc.
Hakkillaaji nderre ko hakilluuji nguurndiɗɗi e gooŋga.
Hakillaaji nguurndiɗɗi ngaari hakilluuji nderre e hakillaaji nguurndiɗɗi nguurndiɗɗi e Ser.
Hakillaaji nguurndiɗɗi waawi yida e nganndina e gooŋga. Hay gongaaji hakillaaji ngoodi gooŋga.
Nuurndam hakillaaji nangi mediateur, outil nguurndam e nguura e innde hakkillaaji nderre.
Hakillaaji ngoodi gooŋga, ngaari hakkillaaji ngaari e hakkillaaji nderre waawi laaɓina.
Fuɗɗa hakkillaaji nderre ko moƴƴere nguurta hakillaaji e jaahili.
Nuurta hakkillaaji nderre fuɗɗooje e nguurndam aadeeji.
Yida hakillaaji ndii ko jaahili jaahili ko hakilluuji haalaaji. Hay gongaaji jaahili ɗuuɗi ko escépticos.
Fuɗɗooje ko nguura e gooŋga; hakilluuji nguurndiɗɗi; hakillaaji nguura ko ngoodi e nder nguurndam, e barke e hakillaaji.
Aara hakkunde fuɗɗooje e nguurndiɗɗi. Nguurndam ɗiɗo ngoodi e hakkillaaji hakkundeere, fuɗɗooje ko hakkillaaji nderre.
Jaɓɓaade ngoodi haala e nguura e fuɗɗooje e nguurndiɗɗi. Hay siɓe ko ɗuuɗi men haalani: “Ko ngoodi fuɗɗooje gooŋga nangi nguurndiɗɗi”.
Fuɗɗooje ko sapiencia vívida, cognición exacta, nguura directe.
E hakilluuji ɗuuɗi ɓe nguurti fuɗɗooje e nguurndiɗɗi hannde waawi njaɓa yimɓe nde fuɗɗooje ko sabiiduría gooŋga e nasta nguurndiɗɗi.
Funcionalismos sapiientes e hakkillaaji nderre ko nguura e sabiiduría e hakillaaji.
Ko fuɗɗii hakkillaaji nderre remember nguurndiɗɗi adiiɗi, nganndi sirriiji nguurndam e maayde, sababu nde nguurti, sababu nguurtaaki, sababu nguura gooto, sababu nguura gooto, sababu nguura gooŋga, sabu nguura gooŋga, nguura directe, nguura terrible.
Haala men ndii ko jaɓɓataa hakkillaaji nguurndiɗɗi, jaɓɓataa sabu ko nguurtaa e hakilluuji, alaa haala e hakillaaji nguura e nguurndiɗɗi, e haala e nder hakillaaji, hakilluuji nderre, hakilluuji nderre.
Haala men ndii ko jaɓɓataa e hakkillaaji hakkundeere sabu ko ngaari nguurndiɗɗi, nde nde ngoortaaki nguurndiɗɗi.
Yeesu El Gran Kabir laɓini ɗiɓi: “Cuidaos de la levadura de los saduceos y de la levadura de los fariseos”.
Yeesu El Cristo laɓini nde nguurndiɗɗi saduceos e nguurndiɗɗi fariseos.
Nguurndam saduceos ngoodi e hakkillaaji nguurndiɗɗi, ko nguurndiɗɗi njoweeɗiɗi.
Nguurndam fariseos ngoodi e hakkillaaji hakkundeere, ɗuum ko irrefutable, irrebatible.
Fariseos nguurdi e ritos sabu nguurta e barke, sabu laaɓina e nder yimɓe, maa ɓe nguura e nder.
Hay waawa fuɗɗa hakkillaaji nderre si men anndi men nguura e hakillaaji.
Si gooto fuɗɗi o laaɓini nder, e nguurndam o fuɗɗi nguura hakillaaji.
Si gooto jaɓɓaaki nguura e Psicología e fuɗɗa hakillaaji, o nangi alaa jamanuujo laaɓina Psikología.
Si gooto jaɓɓi nguurndiɗɗi ɗuuɗi, jaɓɓi nanga nguurta e yaakaare waawi laaɓina hakillaaji nguurndiɗɗi.
Haalani nde nguurndiɗɗi nguurta e Mente Interior.
Haala ndii ko nde nguurta e graduativa, nguura e nguura hakillaaji nguurndiɗɗi.
Ko nguurti hakillaaji nguurndiɗɗi e ciento e ciento, waawi nde fuɗɗi hakillaaji nguurndiɗɗi e ciento e ciento.
Gooto ɗuum waawi fuɗɗa hakillaaji. Hannde ɓe nguura Yeesu wii: “Si tuvieseis fe como un grano de mostaza moveríais montañas”.