Firtugol Jaati
Ngolde Hakkilla
E nder leydi golle fu, neɗɗo fof ina jogi miijo mum, no o miijirta nii, ɗum na yaraa walla ɗum na hesiraa, o na firti feewde e ko hesiraa; ɗum ko firtande, ɗum ko newnantaake, ɗum ko jaɓantaake.
Hakkiilo neɗɗo janngiɗo na bonii, na waawi, ina yahda ɓaawo.
Goonga ko faamu yimɓe hannde no wa’i e geseeki mekaniiku moobiraaɗo, mo nguuru, mo hattantaa kanko e hoore mum huunde e laakal goonga.
Hakkiilo na haɗi fudditaare, ina hiirii e lefoloji paɗɗi e ca’aaɗi.
Neɗɗo fof ina jogi miijo mum e lefoloji paɗɗi ɗi o golla, o jaabira nder maaje fuu.
Ko ɓuri bonde e ɗum fuu ko miliyoŋaaji miijooji ina wa’i e miliyoŋaaji lefoloji mboodi e ca’aaɗi.
E ko wayi noon, yimɓe ngalaa ko eɓe mbaɗi ko feewataa, hoore neɗɗo fof ko aduna, alaa shakka hakkunde le’eɗe hakkiilo ina woodi ɗuuɗi piɗiɗe e jaɓɓaanaaɗe.
Kono miijo cikkaajo yimɓe ɗuuɗɓe hattantaa ko ina hiirii hakkiilo nder mum.
Yimɓe hannde ɓee, ɓe ngondi e hakkiilo gile, ina miiji wonde ɓe ɓuri, ina cuusa wonde ko ɓe nawliraaɓe, ina miiji wonde ɓe ina nandi e miijo.
Gondindirɓe gilaaji ɓuri tiiɗde, sabu goonga, wonde mi woni e maanaa Sokaraati, miin ngalaa ko mi anndi, kono kadi mi miinaa wonde mi ngalaa ko mi anndi.
Fuleeɓe hakkiilo ɓee ina ndaɗa e lefoloji ca’aaɗi ɓaawo ɗee, ɓe ina njaɓɓora koye mum en e mbareede sabu ɓe ina ngondi nder mum, ɓe ina njaaɓi feewde e jaɓde huunde nde hattantaa feewde nder lefoloji mbeelu mum en.
Janngiɗɓe sabihonnduɓe ina miiji wonde fuu ko sabu huunde ina yalti nder laawol paɗɗol golle mum en ina ca’i e teemedere e teemedere. No woodi nii, yimɓe ɓee, miijo mum en na tiiɗi, ɓe ina mbula koye mum en e mbaalaare.
Sabu ina cuusa wonde ko ɓe nawliraaɓe no sehedaaɓe hannde nii, ina mbacca e ɓee ɓe ina ngoodi e mbaawka yaasde e lefoloji mum en, ko ɓuri bonde e ɗum fuu ko ɓe hattantaa goonga ko ina waawi.
Mboowaale hakkiilo hakkiilooje mboodi no wayi haa ina hokkita hoore mum en huutoraade e daliila ɗum ko goonga, ɗum ko ngalaa e hakkiilo.
Yimɓe ngalaa ko ɓe ngandi ko hakkiilo mbariindi e joofniindi ko tammunde ko ɓuri goonga ina arda tan e nder ngalaaɗe ego.
Alaa shakka, hattantaake jaɓde goonga goonga e misteeruuji nguurndam e maayde haa nde hakkiilo nder woni na uddita nder men.
Alaa ko waawaa e waɗde nder kaapitol ngol tan ko hakkiilo ɓuri darnde SER ko waawi anndude goonga.
Hakkiilo nder waawaa gollaade tan e daliila ɗi hakkiilo Kosmiku e SER ina adda.
Intellectu sujetiku e dalektiku hujjiiku, ngalaa ko waawi anndude ɗum ko yaasi e njamndi mum.
Miiɗen anndi wonde daliila ko dalektiku hujjiiku ɓee ina njamira e daliila ɗi hodditori e feccirde yaasi.
Ɓee ɓe ina ngoodi nder golle hakkiilo mum en e lefoloji tabitiiɗi, ina mbaɗi jaɓde e miijooji laññooje ɗii.
Tan ko hilaade EGO e no laññi e tabitii, ɗum waawi yaɓɓinde hakkiilo e udditde hakkiilo nder goonga.
Kono, e ko wayi noon, ɗum ko jaɓtoraade laññooje ngalaa e njaŋde gundude, walaa e njaŋde dalektiku, jaabaande sujetiku hakkiilooje ɓaawo ina mbaɗi jaɓde tiiɗnde.
Yimɓe ɓee ina ngondi e ɓeydaade nder hakkiilo mette wonde geesu nder werlahiirde e innde wonde jaŋde waawi hakkilde hakkillaaji aduna fuu e wonde sariyaaji Kosmos ina ngoodi e sootaade e lefoloji jaŋde ca’aaɗi mum en.
Ɓe hattantaa, goonga, ɓee ɓe ngalaa ko ɓe anndi, ɓee ɓe ngoodi e hakkiilo, no hakkiilo mum en na boni.
Walla walla yimɓe ɓee ina ngoodi ko e ina ngara e aduna Esoterista, kono ɓe ina njaati no yiite mboodi nii, ina nguurti e nder hakkillooji ruuhu, ɓe ina njama e nder hakkiilo ɓe ina nguurti e nder huunde haa abada.
Haɗi hakkilo yaasi yahde nder ɓaawo goonga e SER, kono golle sujetiku e ko miiji waawaa adda e ko kaanaaɗe ɓee ko yeeninii kono ko ca’i.
Mbaawka njamiraade e daliila hujjiiku ngalaa ko waawi wonde ko jaɓde goonga.
Wullaande njaŋde dalektiku hujjiiku ina faski hakkilo e mbaɗi haa yecita haa abada.
Wullaande miijooji ina ɓeyda e fuleeɓe hakkiilo e ina hokkita ko’e mum en gatteede ko haada wonde ko ɓe njaɓi fuu ko haani e puɗe e liɗɗi jaŋde.
Delirium tremens e ɓee ɓe njaraa ɓiiɗe ina ngoodi e daliila newnataaɗi, kono ɓee ɓe njaraa miijooji ina ngoodi e no faskiti wonde ina ngoodi.
Haade e kaapitol amen ngol, miin ngoni wonde ko waawi ko tiiɗi anndude toy hakkiilo fuleeɓe ina ndima e toy lolle ina fuɗɗo.
Haa nde miin ngondi nder lefoloji mboodi e ca’aaɗi hakkiilo, ɗum ɓuri tiiɗde wonde ko njande ɗum ko ngalaa e hakkiilo, ɗum ko ngalaa e saa’i, ɗum ko goonga.