Diw to loowdi

Ndeentagal e Seedagol

Gorko ko woni nguurndam mum: si gorko gollaaki nguurndam mum, omo bonna tuma.

Taa e cippugol ko wonaa e nder men ko, woni ko men waawi waɗde nguurndam men golle mawnde.

Maayde ko ruttorde e fuɗɗorde nguurndam, e newnande ruttinde ɗum kadi e nokku nguurndam keso.

Jaŋde goɗɗe fof ɗe nganndaa ɗum e goongaaji, ɗe njogii miijo nguurɗi ummatooɗi, miijo ngoo ko salaaki.

Nguurndam ko filmu; nde fotii ɗum, men naamna ɗum e rewru mum, men yahda ɗum haa abada.

Uttorde no woodi, ruttorde no woodi; nde men ruttii e aduna, men ñaama e lesdi nguurndam, filmu ngoo kanko.

Men waawi tinde nguurɗi ummatooɗi; kono alaa nguurɗi ummatooɗi sabu filmu ngoo kanko.

Aadama no jogii teemedere tata e hakke mum, e teemedere noogas e jeeɗiɗi e hakke mum waɗaa e nder hoore mum.

Nde teemedere tata e hakke mum waɗii e nder mbaalu, men tina e nder ɓiɗɗo men.

Gineejo ko goɗɗo; alaa jaŋde gineejo maayɗo; ɗum naaya tawtora e saare maayɗe.

E ɓiɗɗo keso ko teemedere tata e hakke mum waɗii; ɗum naata e nder hoore mum.

Yoɓɓe goɗɗe ɗe ummatoo e ɓiɗɗo keso, ɗe yaha e ɗe arda, ɗe njiɗi naatde e nder mbaalu kono ɗum haalaa si gineejo keso alaa.

Ko haani anndude gineejo ko doole e ɗum fuɗɗotoo e tuma.

Golle no winndaa gineejo no haani fuɗɗorde e nder duuɓi jeeɗiɗi tata e nder nguurndam, caggal ɗum no semmba e no semmbiɗina e golle.

Yoɓɓe fuɗɗotoo naatde e nder mbaalu haa gineejo keso ina fuɗɗotoo.

Maayde ko yoodal; nde golle timmii, ko ko woni tan ina waawi yaha (woni yoɓɓe ɗe moƴƴi e ɗe boni, ɗe nafii e ɗe nafaaani, ɗe moƴƴi e ɗe boni).

Ko woni e nder leydi njaawndi ina njaɗa e ina njaara hakkunde maɓɓe e dow sariyaaji aduna.

Menen ko nokkuuji e nder weeyo ɗe gollaa waasuuji ɗe ko waawti ɗum.

E nder gineejo aadama, yoɓɓe ɗe ko kañum fuɗɗotoo sariya ummatoore.

Fof ina ruttoo wa no waɗi e ko adii.

Woni no yoɓɓe no keewi e nder men ɗe ummii e nguurɗi adiiɗi, men waawi tinde ko yoɓɓe ɗe fof ko neɗɗo goɗɗo.

Ɗum no newna men faamude yoɓɓe no keewi e nder men ɗe jogii golle goɗɗe.

E nder gineejo gujjo, no woodi saare gujjo; e nder gineejo waroowo, no woodi saare waroowo; e nder gineejo zinaajo, no woodi saare zinaaji; e nder gineejo jabaneere, no woodi saare jabaneere.

Neɗɗo fof e yoɓɓe mum no jogii fitina e golle mum.

Yimɓe ina nguurdi e yimɓe, neɗɗo ina nguurdi e neɗɗo; ɗum ko salaaki.

Ko boni e nder ɗum, yoɓɓe ɗe ina nguurdi e nder men, ɗe ummii e nguurɗi adiiɗi ɗe jogii golle goɗɗe.

Yoɓɓe nde e nguurndam adiiɗam jooɗii e zinaajo, e nder nguurndam kesam ina habboo duuɓi tati haa ɗum holla hoore mum, e nde ɗum yettii ɗum ina habboo neɗɗo ngoodo ɗum ina waawi haalde e ɗum, haa ruttoore fuɗɗotoo.

Yoɓɓe nde e duuɓi cappanɗe nayi jaggii e jawdi, e nder nguurndam kesam ina habboo duuɓi cappanɗe nayi haa ummatoore.

Yoɓɓe nde e duuɓi cappanɗe ɗiɗi e joweeɗiɗi jaggaaki e gorko goɗɗo e nder saare binndi, ina habboo e nder nguurndam kesam duuɓi cappanɗe ɗiɗi e joweeɗiɗi haa habboo neɗɗo jaggaaki ɗum haa ruttoore fuɗɗotoo.

Yoɓɓe ɗe ina habboo hakkunde maɓɓe e waalde waalde, caggal ɗum ɗe ummotoo ɗe gollaa wa.

Ko ɗum woni sariya ummatoore, ko ɗum woni fitina nguurndam.

E nder duuɓi ujunnaaje yoɓɓe ɗe ina ummotoo ɗe gollaa fitinaaji e seere e tiɗɗinaaji.

Aadama ko mbaalu e waasuuji yoɓɓe ɗe.

Ko boni ko golle ɗe fof ɗe yimɓe jogii e nder men ɗe ina gollotoo si men tinaaki.

Gineejo men e dow ɗum ko wa laawol ɗum ina woodi pucci keewɗi.

No woodi nguurɗi timmunde wa, nguurɗi ummatooɗi ɗe ina mbila.

Si seere e tiɗɗinaaji nguurndam alaano e dow leydi nguurndam, alaano gollooɓe.

Golloɓe seere ɗe fof ko yoɓɓe ɗe men jogii e nder men ɗe ummii e nguurɗi adiiɗi.

Si men cippi yoɓɓe ñaawi, seere ñaawi njeyaa.

Si men cippi yoɓɓe muuyo, fitinaaji muuyo njeyaa.

Si men cippi yoɓɓe zinaaji, seere zinaaji njeyaa.

Si men cippi yoɓɓe hasidi, seere hasidi njeyaa.

Si men warri yoɓɓe teddeenga, seere teddeenga njeyaa sabu alaano gollooɓe.

Si men cippi yoɓɓe kulol e sooso e njamndi, seere kulol njeyaa sabu alaano gollooɓe.

Si men cippi yoɓɓe reedu e reedu mawndu, seere reedu njeyaa sabu alaano gollooɓe.

Woni yoɓɓe ɗe keewɗi ina keɓanoo e nder waasuuji goɗɗe, ko haani anndude sabuuji mum, e fuɗɗorde mum e waasuuji ɗe yaha e men cippugol hoore mum e men newnanaama.

Janngude Almasiihu e janngude ko Almasiihu ina woodi e nder nde men njiɗi men mballu waasu keso; ko ɗum woni ko men njangtaa e nder golle ardaaje.