Firtugol Jaati
Accusude Hoore Mum
Gundo ko kala gooto e men jogii e nder woni ka iwdi dow, ka kammu, ka koode… Goonga alaa ko gundo ngo loowngu iwri e binndol “LA” (La Voie Lactée, Galaksiiji men ngendi).
Gundo ngo loowngu jaɓɓeteende na yahra e binndol “SOL” (Naange) caggal ɗuum e binndol “FA” (Daande Planet), na naatira aduna e na naata e nder men. Baaba e yumma men ngardi ɓandu caahu ndu ngam jaɓɓude gundo ngo iwru koode…
So men gollii no haaloo dow men e men werlii ngam ballal banndiraaɓe men, men ruttotoo e nder Urania… Men nguurdi ka aduna ngam daliila, ngam huunde, ngam daliila seedani…
Ko ɓuri teeŋtude ko no woodi huunde nde men poti yeeso, men janngina e men faamu, si ko goonga men ina ɗaɓɓi anndude huunde dow men, dow nguurndam men… Bone woodani joomum maayde nde o anndaa daliila nguurndam makko…
Kala gooto e men no waawi daartorde hakke nguurndam makko, ko jogii mo ka kaso ŋaŋŋal… Ko ɓuri teeŋtude ko no woodi e kala gooto e men ko jaɓɓa nguurndam men e ko men poti haɓde ngam mum… Hal annduŋgo men itta e nguurndam, haŋŋtiɗine ko waawi ittude men.
Haajaa alaa men mawnina e tiitoonde, teddeede, diplomeeji, ceede, miijooji nelaaɗi, nguurndam loowɗam… Men tamma yejjitde ko munafiqee e nguurndam goonga na walla men wonde neɗɗo mo heewi koye, mo waylitaani, mo yiitaani…
Maayde ina jogi maanaaaji keewɗi, goonga e fenaande. Men nane no Kabir Jesus el Cristo wiiri: “Yo maayɓe uddite maayɓe maɓɓe”. Yimɓe keewɗe hay so ina nguurdi, ina maayii ngam golle dow ko’e maɓɓe, e ngam waylitore…
Ko yimɓe ummoraaka e nder miijooji e nguurndam; yimɓe ɓeeɓiɗaaɓe e miijooji arande; yimɓe heewɓe huliɓe arande; yimɓe maccuɓe ko yimɓe wi’i, yimɓe naanaani, yimɓe njogii hakke e miijooji ɓe nanii, etc.
Ɓe ɗaɓɓaayi faamude aduna ɗo ko “Gimnasio Psicológico” ko ɗum waawi bonnude fenaande nde men ngaddani nder… Si yimɓe ɓe faamii no ɓe ngondi, ɓe ɓiiɗi…
Ammaa yimɓe ɓe ina miijori no ko’e maɓɓe ɓuri, ina ngulla ngam nguurndam maɓɓe, ina ɗonki, ina neldii, ina njogii ɓure, ina neldii, ina ngoodi hakke, ina ngolli golle, etc. Nguurndam ko jaŋde, ammaa jaɓɓude nguurndam ko bone..
Ɓeen jaɓɓiɓe nguurndam, no nguurɗen hannde, ɓe faamaay haaje golle dow ko’e maɓɓe ngam “Waylitaare Teeŋtunde”. Bonee yimɓe ina nguurdi ngam daliila, ɓe naniraa huunde dow golle nder…
Waylitaare ko haaje, ammaa yimɓe ɓe anndaa no ɓe waylitoo; ina ŋaŋngii keewɗum e ɓe anndaa ngam weltaare… Jogude ceede ko huunde. Nguurndam yimɓe keewɓe ceede ina bone.