Firtugol Jaati
Jom Galle Moƴƴo
Ndaawal e ɗon yawtude e boneeji nguurndam, nder ɗii zamanuuji niɓɓiɗɗi, ko haɗi, koni ko waajibii, so wanaa noon, nguurndam ina ñaamata.
Golleeji fof ɗi neɗɗo golla e hoore mum ngam heɓde nguurndam e ruuhu, ina jogori e ndaartal moƴƴal, sabu e nder mbaɗe nguurndam no nguurɗen nii, haaɗi heɓde huunde goɗɗe so wanaa pinal.
Menen menen miijiiɗen nguurndam e pinal, ko feeñi ko ngal waajibii e nguurndam, koni ko huunde tagiinde tan, ngal wonaa goonga, ngal wonaa kayre e nder amen.
So pullo hakkiloowo mo mbiiɗen neɗɗo haalaani, koni o meeɗi e ko nguurndam haɓɓii, o yallaama e tiiɗgol e cuusal, o yallaama e miijitaade hoore mum, o yallaama e haala caafal, e haalaaji ñaamata, hay huunde goonga alaa heɓde e nder makko, so wanaa ko feeñi e aduna mekaanika.
Ko woni goonga ko, mo yidi heɓde e hoore mum heɓde Ngurndam, o waawi hirde. Ɗum ina toɗɗii e hoore mum ina waawi tummude.
Haala ngal ummii ko e zamanuuji mum, nde yimɓe jannginoo e nder baŋnge heɓde e nder neɗɗo ko jokkondiri e innde Hermes.
So neɗɗo yidi huunde goonga heɓde e nder makko, ko feeñi ko o haɗaa nguurndam makko yallaade.
Nde nguurndam neɗɗo yallaani, o haalaani e nder makko, ko heɓi ko o haataa heɓde huunde goonga e nguurndam makko.
Nguurndam fof ina yidi ñaamde men, menen waawi haɓde e nguurndam nder balɗe fof, menen waawi naɗde e weendu.
Golleeji ɗii ina koɗɗii e nguurndam, ina koɗɗii e ko men waawi gollaade nder balɗe fof, miiɗen miijitaade Rebolucion de la Conciencia.
Ko feeñi ko so mbaɗe men nguurndam ina koɗɗii, so men miijii ko fof ina yaaji moƴƴi, ɗum waawi bonnude.
Yimɓe ina yidi huunde fof yaaja e maɓɓe, sabu ko fof waawi yaajde e maɓɓe, koni ko goonga koɗɗi, haa neɗɗo waylita e nder mum, o yiɗaa o yiɗaa, o wonataa galo e nguurndam.
Ina winndaa e haalaaji nguurndam, ko ɓuri ko caafal, koni ko golleeji ɗii ko koɗɗi.
Jannde ndee ina ndeera e goonga, ina ndeera e ko feeñi, ina ndeera e ɗuum ko neɗɗo waawi wiide “Animal Intelectual” ko neɗɗo ina waawi taareede.
“Gorko Moƴƴo” haataa jaɓde Psicología Revolucionaria, o waawi waɗde ko waajibii e hoore makko no baaba makko, no jom suudu makko, sabu ɗum o miijitaa e hoore mum ko ko ɓuri moƴƴi, koni o waawi gollaade no taweege ina yidi, ɗum tan.
Menen waawaa wiide kadi “Gorko Moƴƴo” haɓata e weendu, o yidaa yallaade e nguurndam, koni ko yimɓe ɓee ɓuri tal, ɓe ɓuraa heewde.
Nde neɗɗo miijiti e miijooji golleeji ɗii, o heɓataa nguurndam no nguurndam woni.