Firtugol Jaati
Leegal Golleende Duumtagol
So tawaani ko jikkirde gootel ngoodi, fayda alaa wonde yimɓe ina teskaa e kala ko foti.
Si jikkirde hakkille ngoodaa, si e men kala yimɓe ɗuuɗɓe nguurii, si suudu jogiiɗo hakke ngoodaa, waawi ɗaɓɓitaade neɗɗo teskaaki e kala ko foti.
Maa men anndu ko yimɓe ɗuuɗɓe nguurii e neɗɗo gooto, fayda alaa wonde hakke ina woodi e men.
Ko miijo gooto jaɓi e waktu gooto, waawaa wonde goonga sabu ko miijo goo ina waawi jaɓi ko feerete e waktu goo.
Ko haɗata ko ko yimɓe ɗuuɗɓe ina miijii wonde ina jogii hakke e ɓanndu mum en e ɓe ina fewja ɓe, ɓe ina jaɓi wonde ɓe ko kamɓe tan.
Yimɓe wonii, e kala waktu nguurndam mum en, ɓe ngara e janngirde Gnóstica, ɓe nawnii bee doole jiɗgol, ɓe weltii bee golle esotérica, haa ɓe inaa woonda ɓe waɗataa nguurndam mum en fof e ɗee geɗe.
Fayda alaa wonde musiɓɓe men fof e fedde nde ina jaɓi neɗɗo weltiindo nii.
Neɗɗo waawaa weltaade si o nanii yimɓe noonee, ɓe ɓurtii e ɓe goongaaɓe.
Kono weltoreeji ɗiin ɗuumtaa, e nyalaade goo sabu maa gootel goo, goongaa walla ko goonga alaa, newi walla ko newaa, neɗɗo ina yeeɓa Gnosis, nde ina yeeɓa golle nde, ngam moƴƴinde golle nde, walla ngam fewjitaade ɓanndu mum en, nde ina yaaka e fedde mística goo e nde ina miijii ko nde no feewi.
Ko yahirteeji ɗiin fof, ko waylitirteeji janngirde, sectas, diine ɗiin fof, ko sabu ɗuuɗugol miijooji e nder men, ɗi ina tiiɗana ɓanndu mum en ngam ɓurtaade.
No miijo kala jogii miijo mum en, hakkille mum en, miijo mum en, ko newi waylitaade miijooji, ndee mariposear e fedde, e miijo goo e miijo goo, ekn.
Neɗɗo ɗoon, ko machine tan, nde ina huuwa ngam miijo goo no miijo goo.
Miijooji mística goo ina fewja ɓanndu mum en, ɓaawo yeeɓude secta goo nde ina jaɓi wonde nde ko Alla, nde ina nawee no leesooji fatua, nde ina heddoo.
Yimɓe wonii, e waktu goo ɓe nawnii e golle esotérica nde ɓaawo e waktu nde miijo goo ɗoo ina yotto, ɓe ina yeeɓa janngirde ɗiin fof, ɓe ina acca ɓe mballa ɓe e nguurndam.
Sabu si neɗɗo haɓtaaki nguurndam, nde ina ñaama mo e ko ɓurata yimɓe ɓe ɓe goongaani ɓe accataa ɓe mballa ɓe e nguurndam.
Ngurii e men fof ɗuuɗugol miijooji, suudu wuurndam ngoodataa.
Ko newi wonde yimɓe fof fewjantaa ɓanndu mum en e nder. Maa men anndu wonde fewjintaade ɓanndu mum en e nder ɗaɓɓita teskaaki e kala ko foti e no newi heɓude neɗɗo jogiiɗo suudu wuurndam, fayda alaa wonde ko rarii neɗɗo ina heɓa fewjinteede e nder nder.
Ko newi wonde neɗɗo ina weltaa ngam golle esotérica e nde nde ina yeeɓa nde; ko haɗata ko neɗɗo yeeɓataa golle nde e ina yotta e gollal.
Goongaani e e innde goonga, men ina jaɓi wonde Naange ina waɗa jaajar golle labratuwa neweewa e ina haɗa.
E nder leeso hakkille ina woɗi neɗɗo, germes ngoodi ɗi haani ɓeydude waawi laatoo yimɓe naange.
Kono nde ɓeydotoo newdude ko germes ɗiin ina laatoo boneeji nde ɓe haɗaa.
E kala noonee germes ɗiin ɗi haani waɗa men yimɓe naange ɗaɓɓita nguurndam haani, sabu maa anndu wonde geeso, e nder leydi taƴɗi, nde njertataa, nde haɗee.
Ngam geeso goonga neɗɗo waɗaa e glándulas sexuales men, waawaa njertude ɗaɓɓita teskaaki e kala ko foti e ɓanndu newu.
Si scientifiques ina njogii jaajarji bee glándulas de secreción interna, waawi germes ɗiin ɓeydude haɗee.
Haa ni o feera, hormigas ndarii jaajarde noonee, e nder yeeso dewgal e balndu men Leydi.
Neɗɗo ina ɓeyda alaa no o teska moƴƴogol palacio de hormigas. Fayda alaa wonde ñaawoore waɗaande e hormiguero kala ko nde wooɗi.
Iniciados ɗiin ɓe teskii hakkiilo ina nganndi e jaajarde mística feere, wonde hormigas e waktuuji ɗi historiadore ɓurɓe mawɓe e aduna nganndaa, ko raza humana ngoodi nde tagii, civilización socialista nde baraani.
Nde ina yeeɓi dictadores e nder suudu nde, Las diversas sectas religiosas e el libre albedrío, sabu ɗuum fof ina haɗa doole nde e nde ɗaɓɓita wonde totalitarios e miijo fuu.
E nder ɗee condiciones, nde ina yeeɓi iniciativa individual e el derecho religioso, leeso hakkille ɗaadi e laawol de involución e degeneración.
E ko ngoni fof e yeeso ina ɓeydii jaajarji scientifiques; trasplantes de órganos, glándulas, jaajarji bee hormonas, ekn., ekn., ekn., ko ɓaawoŋgol woni ko empequeñecimiento gradual e la alteration morfológica de organismo ɗiin haa laatoo hormigas ɗi men anndi.
Civilización ɗiin fof, ngardiɗi ɗiin fof ina jogii e laawol social ina laatoo mecánicos ina njoolla e baaba e ɓiɓe; hannde neɗɗo ina ɓeyda alaa no o yii hormiguero, kono men waawaa haɗude men wullaa ɓe nde ɓe jogii hakkiilo.
Si men ngollettaaki e ɓanndu men, men ngolwutionnee e men ngogeneronee no weli.
Jaajarde nde Naange ina waɗa e labratuwa de la naturaleza, goongaani ko kanko neewaani o heɓi golle.
Tagude yimɓe naange ina waawi nde goonga goonga ina tottirii e men kala.
Tagude neɗɗo naange waawataa si men waɗataa yeeso suudu wuurndam e nder men.
No men waawi jogude teskaaki e kala ko foti si men waɗataa e psiquis men suudu wuurndam?
Raza kala nde Naange tagii, goongaani ndaɓɓitaake golle e la naturaleza, ko ngam huuwde ngam geɗe tagude ndee e e jaajarde solar.
Si Naange haɗaaki e jaajarde nde, nde ina haɗa geɗe raza noonee e ndee ko nde nyoɓaa ngam bonnude e evolucioneede.
Raza kala nde nguurii e laawol Leydi huuwrii ngam jaajarde solar. E raza kala Naange heɓii yimɓe naange newɓe.
Nde raza ina totti geeso nde, nde ina heddoo no newi walla nde ina maaya no baraani bee catástrofes mawɗe.
Tagude yimɓe naange ina waawi nde neɗɗo ina haɓana ɓanndu mum en e doole lunares. Fayda alaa wonde miijooji ɗiin fof ɗi men ngoodi e psiquis men, ko de tipo exclusivamente lunar.
E modo kala wonde men waawaa ɓanndude ɓanndu men e doole lunar si men waɗataa yeeso e nder men suudu wuurndam.
No men waawi bonnude tottogol De Yo pluralizado si men ngoodaa teskaaki e kala ko foti? No men waawi jogude teskaaki e kala ko foti si men waɗataa yeeso e psiquis men suudu wuurndam?
No raza hannde ina yeeɓi geɗe e hakkiilo solar, goongaani nde ina nyoɓii ɓanndu mum en e Involución e degeneración.
Waawataa neɗɗo goonga fito bee mecánica evolutiva. Maa men anndu wonde evolución e cuka mum ñaŋkaa involución, ko leyɗe ɗiɗi tan ɗe ina tagi eje mecánico de la naturaleza. Ina evolucione haa yotta e punto definido e nde ina ara proceso involutivo; e koodal kala ina ara ñaadal e nde ina tula.
Men ko machines tan ɗi miijooji waylitirii ɗi ina njogii. Men ina ngoolloo e economía de la naturaleza, men ngoodaa individualidad definido no seudo-esoteristas e seudo-ocultistas ɗuuɗɓe ina miijii.
Men ɗaɓɓita men waylita no feewi ngam germes de neɗɗo ina totti geeso nde.
Golletaa tan e ɓanndu mum en bee teskaaki e kala ko foti e miijo tottogol de responsabilidad moral waawii waɗude men yimɓe naange. Ɗuum ina haani tottude nguurndam men fof e golle esotérico e ɓanndu mum en.
Ɓe ɓe jogii eɗe wonaa e yottude e estado solar bee mecánica de la evolución, ɓe ina fewja ɓanndu mum en e ɓe ina nyoɓaa ngam degeneración involutiva.
E golle esotérico men waawaa tottaade ɓanndu mum en de la versatilidad; ɓe ɓe jogii miijooji veleta, ɓe ɓe hannde ina ngolloo e psiquis mum en e jaŋngo ɓe ina acca ɓe mballa ɓe e nguurndam, ɓe ɓe njiɗi evasivas, justificaciones, ngam yeeɓude golle esotérico ɓe degenerarnan e ɓe involucionarnan.
Ɓee ɓe aplazan el error, ɓe ina acca fof ngam jaŋngo haa ɓe moƴƴina situación económica mum en, alaa no ɓe jogii e cuuɗi wonde jaajarde solar ko goo goo e miijo mum en e proyectogol ɗi.
Kanko newi laatoo neɗɗo solar nde men ina ndokkii Luna e nder men, (El Ego ko lunar).
Leydi ina jogii lunas ɗiɗi; segunda de esta ko llamada Lilith e nde ndonii ko feera ko Luna blanca.
Astrónomos ina ndii Lilith cómo una lenteja sabu ko nde newi no feewi. Ɗum ko Luna negra.
Doole ɓurɗe boneeji de El Ego ina yotti e Leydi de Lilith e ina waɗa resultado psicológico infrahumanos e bestiales.
Crímenes de la prensa Roja, asesinatos ɓurɓe monstruosos de la historia, delitos ɓurɓe insospechados, ekn., ekn., ekn., ko sabu ondas vibratorias de Lilith.
La doble influencia lunar representada e el ser humano mediante el Ego que carga e nder mum ina waɗa men men laatoo fracaso.
Si men ngiyaaka urgencia de entregar la totalidad de nguurndam men e golle e ɓanndu mum en bee la propósito de liberar men de la doble fuerza lunar, men ngontoo tragados por la Luna, involucionando, degenerando cada vez más e más dentro de ciertos estados que bien podríamos calificar de inconscientes e infraconscientes.
Ko haɗata ko ko men nganndaa la verdadera individualidad, si men ngondaa suudu wuurndam men ngolloo e goonga haa men yottaa e estado solar.
Hay tantas disculpas e cuestiones ɗiin, hay tantas evasivas, existen tantas atracciones fascinantes, que de hecho suele hacerse casi imposible comprender por tal motivo la urgencia del golle esotérico.
Kono el pequeño margen que tenemos del libre albedrío e la Enseñanza Gnóstica orientada hacia el golle práctico, podrían servirnos de basamento para nuestros nobles propósitos relacionados con el jaajarde solar.
La mente veleta nganndaa ko hannde men ina mbi’aa, nde ina njaŋnga capítulo nde e nde nde ina yeeɓa; ina ara ɓaawo libro goo e goo, e e golloŋgol men njokkaa afiliándonos e institución kala nde ina ndokki men pasaporte para el cielo, nde ina haalda e men e forma más optimista, nde ina segura men comodidades en el más allá.
Así son las gentes, meras marionetas controladas por hilos invisibles, muñecos mecánicos con ideas veletas e sin teskaaki e kala ko foti.