Diw to loowdi

Pulikanoojo e Farisiijo

Miijo miijo e dow kuuje nguurndam, ko ngoonga famde dow foddeeji ɗi nguurndam men dartori.

Nde wayloo gooto no dartoraa dow darnde mum, gooto kadi dow ceede, to wayloo kadi dow teddeende, to wayloo kadi dow yeeso mum, to wayloo kadi dow tawal mum, ekn, ekn, ekn.

Ko haaɗi ko kala moƴƴo wonaa ceede, ko kala moƴƴo wonaa ceede, kala men no haaje men, kala men no nguurda e kala men, hay sinno men heewa yeeɗo e jaɓɓo.

Miijoɗen e dow ko nde wayloo waawi heɓde. Hol no nguurndam men wonirta e ndeeɗoo waylitere ƴiiƴam e njamndi? Hol ko foddeeji ɗi nguurndam men dartori hawrata? Awa men, men no miijaa men no tiiɗi, men no ɓoorii no haaɗi!

“Maa” mo no felti dow foddeeji ɗi men dartori, no haani faade to nde menen ndenndinaa nguurndam moƴƴam.

Nden “Maa” no ndañaa yimɓe, no feltee no ɓuri yimɓe fow, no moƴƴi e kala, no ceedi, no nganndaa nguurndam, ekn.

Ko ngoonga anndinde misal Iisa Almasihu mawɗo KABIR, e dow gorko ɗiɗo no addu’a. Ɗuum ina wi’ee yimɓe ɓe no ngoonga e hoore mum en, ɓe no ndañaa yimɓe goo.

Iisa Almasihu, no wi’i: “Gorko ɗiɗo no yaha e Suudu Alla ngam addu’a; gooto no Faarisaajo, gooto kadi no jaɓɓoowo ceede. Faarisaajo no darii, no addu’a e hoore mum wano ɗuum: Alla. Miɗo yetto a sabu mi wonaa wano yimɓe goo, ɓeen gondo’en, ɓeen njaɓɓaaka, ɓeen jinaawaa, hay sinno mi wonaa wano jaɓɓoowo ceede goo: Miɗo ñooma ɲalaande ɗiɗi e jumaa, miɗo okka zaka e kala ko mi heɓi. Ammaa jaɓɓoowo ceede no woni yeeso, no yidaa haɓɓitaade gite mum dow kammu, ammaa no tulla e ɓandu mum no wi’i: “Alla a yurmo mi, mi bakaneejo”. Miɗo wi’a on ɗuum jippii to suudu mum no moƴƴinaa yeeso nde goo; sabu kala mo no ɓeydinaa no ɗeeƴinaa; e mo no ɗeeƴinaa no ɓeydinaa”. (LUKAS XVIII, 10-14)

Fuɗɗaango anndinde ɓooriiɗam e miskiinaaje ɗe men ngoni, ko haaɗi no haaɗi e dow men ngoni, nde ko’e ko “ɓuri”. Misalaaji: Miin mi ɓuri moƴƴinaade ɗuum, miin mi ɓuri nganndi fulaniijo, miin mi ɓuri moƴƴaade zutanaajo, miin mi ceedi, miin mi ɓuri nganndude e dow kuuje nguurndam, miin mi jaɓaa, miin mi okkaa golle mum, ekn, ekn, ekn.

Ko haaɗi yaade e dow gite needle nde men ngoni “ceedi”, nde e men ngoni ndeeɗoo ñikkere “ɓuri”.

“Ko newi yaade njamgu e dow gite needle, ko ɓuri yaade ceedi e dow nguurndam Alla”.

Ɗuum nde janngirde maa no moƴƴi, nde jaŋngirde derketooro am no selli; ɗuum nde diine maa no ngoonga, debbo fulaniijo no waawi debbo, debbo am no moƴƴi; Ɗuum nde amiijo am Roberto no matta, miin mi gorko nganndujo e jaɓaa, ekn, ekn, ekn, ko nde no feltee men ngoni ceedi; sabu ɗuum men no kala “NJAMGU” misal kitaabu dow golle esoterico.

Ko haaje naatde dow hoore men e dow waqti e waqti ngam anndude foddeeji ɗi nguurndam men dartori.

Nde gooto no anndinii ko nde no ɓuri naɗɗude e waqti heɓe; ɓaasi nde o okkaa sabu ko e dow ɗuum; tawon nde o anndinii foddeeji ɗi nguurndam mum dartori.

Foddeeji ina waawi wano Evanjeliyo Kiristaano “ɓeen leese ɗi o feƴƴinii suudu mum dow”.

Ko haaje windude no ngoonga e nde no ndañaali yimɓe goo no feltee ɓuri haaɗi sabu tawal goo, darnde, ngenndi, ceede, ekn, ekn, ekn.

Ko ɓoorii no feltee men ngoni ceedi, ɓuri fulaniijo goo sabu ɗuum. Yimɓe ɓeen ngonaa naatde e dow nguurndam Kammu.

Ko moƴƴi anndinde ko nde no feltee men ngoni seɗaa, ko nde no naattinaa jaɓɓo maa, ɗuum no tawee foddeeji ɗi men dartori.

Ammaa, ɗuum no ngoonga naatde dow kuuje mere teoriko, men no haani jogoraade no ngoonga, men no haani naatde dow hoore men e dow waqti e waqti.

Nde gooto no fuɗɗi faamude miskiinaaje e ɓooriiɗam ɗe mum ngoni; nde o accii kuuje mawɗe; nde o anndinii ɓooraaku tawal, teddeende e ɓurnaaɗe e dow enndo men, ko alamaji goo no wayla.

Gooto no waawi waylude to o maati dow ko o wi’i: “Suudu am”. “Ceede am”. “Kuuje am”. “Golle am”. “Moƴƴude am”. “Ngaanuuji am”. “Ngaanuuji am”. “Anndal am”. “Teddeende am” ekn, ekn, ekn.

Ɗuum nde naatde e dow “Am”, ko ɓuri haaɗi no haɗa faamude miskiinaaje men.

Gooto no haɗi dow dawraande wowlere e dow jango; tawon yimɓe yeeɓiɗe ina heɓa kuuje ɗe no seɗa; kuuje selli.

Yimɓe ngonaa ceede!, Ina feltee dow kuuje, ina darta dow kuuje, ina naata dow ko selli.

Felteeɗe hoore mum to kuuje yeeso, naatde dow kuuje, ina waawi wonde e dow ɓooriiɗam.

Felteede “HOORE”, (NGUURNDAM NGOONGA), no waawi wowlude “Maa” ɗe men ngoni e nder men; yeeso, felteeɗe no ɓuri haaɗi.

Maaƴe dow yimɓe ɓe no ndaarinaa “Maa” njantaa ɗuum; ɓeen no miijaa Alla; no miijaa ɓeen no heɓii “ɓanduuje mawɗe” ɗe Paawulos Tarso no wi’i; no miijaa “Maa” no Alla e ndañataa ɓe jaɓɓe ɗuum e dow hoore.

Gooto anndataa hol ko o waawi waɗde e yimɓe ɓeen, o annindinii ɓe taƴaa; no naata dow leese ɗe ɓeen no feƴƴinii suudu mum dow; no naata e dow kuuje mum, e dow ko mum, e dow ɓooraaje mum.

To yimɓe ɓeen no naata dow hoore mum en, ɓeen no anndinii e dow hoore mum e dow annindinaaje mawɗe; ɓeen no anndinii e nder hoore mum e dow yimɓe keewɗe “Maa” ɗe nguurdi e nder men.

Hol no feltee nguurndam men nguurndam ngoonga wonirta, nde “Maa” ɗe no feelti e dow men, no miijaa e dow men?

Ko ɓuri ɓoorii e dow jangaaje ɗuum nde gooto no miijaa no miijaa, no feelti no feelti, nde e ngoonga gooto woni miijoowa e dow miilo men e dow ɓandu men.

Yimɓe miijoraaka!, hol no men miijiraa men no yidaa e ko yimɓe no okkaa e nder hoore mum heewɗe lafataje no naattinaa dow nder ɓandu.

Men no yeeɓiɗi, men no waajii e dow nguurndam, ammaa gooto woni e nder men, e nder persoonel men, mo no yaara e dow waajiije ɗe.

Men kala men miijataa jam men no annindinaa ko ɗuum nde Faarisaajo wi’i e dow misal: “Alla, miɗo yetto a sabu mi wonaa wano yimɓe goo”, ekn ekn.

Ammaa, hay sinno no seɗa, waɗi ɗuum e kala ɲalaande. Gannduujo tew e dow ceɗe no wi’i: “Mi wonaa wano gannduujo tew goo ɓe no ndaari tew waawi, ɓe no mbaɗee e dow yimɓe”.

Gannduujo kessal e dow duka no wi’i: “Mi wonaa wano gannduujo goo ɓe no nganndaa howtaade to ɓeen no heɓii ceede”.

Gannduujo cosam no wi’i: “Mi wonaa wano gannduujo cosam goo ɓe no ndañaa ndiyam e cosam. Miɗo yida wonde ngoonga”.

Debbo suudu no wi’i haa: “Mi wonaa wano fulanaajo goo nde no yara e dow gorko, sabu Alla mi woni jaɓaa e moƴƴuɗo e gorko am”.

Maaɗe dow jaɓɓe, yimɓe no njabbaaka, jinaawaa, ɓeen ngondo’en e kala en ndimaa, “Santiijo e dow sokolaaɗe” moƴƴo mo waawaa wondi e dow saare e dow gereesa.

Men no seɗaa!, men no miijaa men waɗataa tontere mawɗe ɗe men ndaari enndo’en no ngata ɗuum e men no tawee no men ngoni moƴƴe, maa men ndaarataa tontere mawɗe ɗe men ngata.

Wonndi waqti selli e dow nguurndam nde miilo no hootinii. Nde miilo no darii, nde miilo no darii, tawon ko keso no arta.

E dow waqti no waawi ndaarude foddeeji ɗi men dartori.

Wondee miilo no darii, men waawi tawee nguurndam nde, e dow nde men feƴƴinii suudu. (Ndaaree Matew 7 - Misalaaji 24-25-26-27-28-29; misal nde no annindinii foddeeji ɗiɗi)