Firtugol Jaati
Nguurndam Mbelndam
So Alla ɓurnaare e lesre ko geɓe ɗiɗi nder huunde wootere, alaa ko boni so miijoɗen ɗuum ko heeranteeje: “MI ƁURNAARE, MI LESRE” ko geeɓe ɗiɗi nder gooto e ɗuum miijo jaɓɓiingo e ɗuuɗugo.
Ko wi’etee “MI REWƁE” walla “MI ƁURNAARE”, “ALTER EGO” walla huunde noone nii, ko goonga ko feere “MIMI”, noone fenaande-hoore. Nde MI yiɗi tottude ɗo e yaasi, o fenaa hoore mum e miijo fenaande MI Rewɓe Moƴƴoowo…
Gooto men alaa “Mi” goonga, duumiiɗo, waylitaake, nduumiiɗo, mertinaaka, ekn., ekn., ekn. Gooto men alaa goonga gooto goonga e goonga Ñalawma; bonii no feewi men ngalaa goonga neesuɗo.
Ego, hay so o totta yeeso suudu, o woodi ko fuɗɗorii e ko jeyaa. Ego, MI, alaa ko neesuɗo, gooto, ko gootal. Goonga MI ko “MIJE”.
E Tibet hirnaange haa “MIJE” wi’etee “CEEDE SEEKO” walla tan “Golleeje”, hay so ɗee golluuji ko moƴƴi walla ko boni. So miijoɗen e “Mi” kala no noone goɗɗo, men mbaawi haalde no jaɓɓiɗinaa noone nii: “Nder neesuɗo kala woni nder aduna, woodi noone ɗuuɗuɗe”.
Ndaa nder neesuɗo kala woodi noone ɗuuɗuɗe goɗɗe, goɗɗe moƴƴi, goɗɗe boni… Mi kala nder ɗee, neesuɗo kala nder ɗee, miɗo haɓa ngam ɓurnaare, miɗo yiɗi wonude neesuɗo tan, miɗo nasta ɓalndu miijo walla nokkuuje tikkere e gollitoo, nde o waawi, nde goɗɗo naati…
Jaŋde ɗuuɗal Mije janngetiino e Tibet hirnaange haa Hikkaaje Goonga, haa Denteeje Goonga… Goɗɗo kala nder hakke men seeko woni neesuɗo nder Mi nii walla nii. Sabu men ngoodi ujunnaaje e haa miliyoŋji hakke, ɗum holli ɗuuɗuɗo neesuɗo woni nder men.
E ko faati e seeko men nanii no feewi ko faati e ɓaleeɓe, yiɗiteeɓe e fenaaɓe haa haa laamu yiɗitaake Ego moƴƴo. Ndaa noone ɗee yiɗi no feewi jaŋde ɗuuɗal “Mije”.
Nde goɗɗo yiɗi hollitaade hoore mum, o dartoo-hoore mum e o ñaagoo hollitaade “Mije” goɗɗe ɗe woni nder neesu. So jannginoowo men alaa naanaa jaŋde ɗuuɗal “Mije”, ɗum waɗi sabu mo wonaa golliteeɗo nder ko faati e Dartorgol Hoore.
Nde goɗɗo naatoo Dartorgol Hoore nder, o newnii tawaade ɗuuɗal noone, ɗuuɗal “Mije”, ɗe woni nder neesu men. Ɓeen ɓe nelaa jaŋde ɗuuɗal Mije, ɓeen ɓe yiɗi MI Rewɓe, men yiɗittaa dartorgol hoore no feewi. Haalde nde nder naalanke Socratiique men haalde noone ɗee nelataa tan ko o nelataa e ko o nelataa.
Goonga men mbaawtaa hollitaade hoore men, so alaa dartorgol hoore no feewi. Nde goɗɗo kala tottii hoore mum noone gooto, ko jaɓɓiraa tottorgol nder ko ɓuri haɗeede.