Firtugol Jaati
Ndaartal Hoore
Aañam golleede hoore e nder nder mum ko laawol golleede ngam waylude hoore teddunde.
Anndude e daartol ko waylude. Ɓuri heewde ko yimɓe nanii daartol hoore mum, e anndal. Ko anndaaɗaa ko a jooɗiiɗo e jooɗorde nder suudu, ammaa ɗum firti ko a daartida jooɗorde.
Annden en ko e nder jooni ko en e nder nguurndam moƴƴaani, maa won ko muuyi maa ko ɗuum e ko ɗuum feeñi maa nder nguurndam suusaa maa nguurndam tabitaani, ekn., ammaa ɗuum firti ko en daartidaa ɗum.
Aɗa yiiɗaa yimɓe? Aɗa yiiɗaa neɗɗo gooto? Ngam ɗume? Aɗa wi’a ko aɗa anndi neɗɗo oo… Miijii! Daarta ɗum, anndal alaa ko daartol; wotaa taƴee anndal e daartol…
Daartol hoore ngol ko teemedanere e teemedanere golleede, ko laawol waylude hoore, nde tawnoo anndal ngal ko suusaa, ngal waylitaa.
Goonga anndal alaa ko golle tinndagol. Tinndagol ngol wonaa nder nder hoore mum, ngol wonaa ko ko feewnata nder men, ko golle moƴƴe, golleede…
E nder neɗɗo mo yiiɗaa, sabu ɗuum, sabu ɗuum feewnata e men, e nder ɗuuɗal fuu sabu hakkille alaa, neɗɗo adii tinndude ɗuuɗal miijooji jeewta e hakkille, fedde daande jeewta e mbilla e nder nder neɗɗo, ko ɗi wi’ata, kulle nguurndam moƴƴaaɗe jeewta e nder men, taama moƴƴaaɗa jeewta e nder men, ekn., ekn., ekn.
Certe e nder nguurndam ngal, en anndi kadi ko e nder nder men, enen tawa e nder nguurndam moƴƴaaɗa neɗɗo mo en yiiɗaa.
Ammaa ngam yiiɗude ɗuum fuu, ko goonga tinndagol ngol feewnata nder nder hoore mum; ngol wonaa tinndagol suusaa.
Tinndagol ngol wuurii ko fuu ɗoon fuu eɓɓataa, nde tawnoo miijooji e kulle nguurndam ko ɗoon eɓɓaa.
Ɗuum fuu na tawni en ko anndal ko golle suusaa e golle miñaa, e nder waylude goonga daartol hoore ngol ko golle hakkille.
Enen nganndi ko alaa daartol miñaa hoore mum, ammaa daartol ngol alaa ko feewnata e auto-observación psicológica mo en mbatta.
Mijittee e daartol ko waylude kadi. Neɗɗo fuu ina waawi njogita ɗuuɗal mijitteede e hoore mum ko o yiɗi, ammaa ɗuum firti ko o daartida goonga.
Enen nani yiiɗude “Yoes” waylude, tafde ɗum e nder psiquis men, nanii ko e nder ɗuum gooto, ina woni porcento hakkille men, juulde ngam tafde ɗum, ekn.
Tawi en nani mbilla. “Ammaa ko Yo oo golla?” “Ko o wi’ata?” “Ko o yiɗi?” “Ngam ɗume o takka mi e lujuria mum?”, “E ira mum?”, ekn., ekn., ekn.
Tawi en nani yiiɗude e nder hoore mum, tren miijooji, kulle nguurndam, yiɗde, pasaaje, comedias privadas, dramas personales, mentiras elaboradas, discursos, excusas, morbosidades, lechos de placer, cuadros de lascivia, ekn., ekn., ekn.
Ɓuri heewde ado men ɗaanaade e jooni ngol waylita e nder ndaar e nder ɗaanaade en yiiɗi e nder hakkille men daande waylude jeewta hakkunde mum, ɗum ko Yoes waylude nani bonna e jooni ngool jogida e centro waylude e nder máquina orgánica men ngam sumurde ɗoon e nder mundo molecular, e nder “Quinta Dimensión”.