Traduson Automátiku
A Dialétika di Konsiénsia
Na trabadju izotériku ki ta rilasionadu ku iliminason di kelis elementu indesejável ki nu ta transporta na nos interior, as vezes ta surgi fastidiu, kansasu y aburesimentu.
Indiskutivelmenti nu meste volta sempre pa pontu di partida orijinal y rivaloriza fundamentus di trabadju psikolójiku, si é ki di verdadi nu ten desejun pa un mudansa radikal.
Ama trabadju izotériku é indispensável kantu di verdadi bu kre un transformason interior konpletu.
Tantu ki nu ka ama trabadju psikolójiku ki ta leba pa mudansa, riavaliasun di prinsípius ta rizulta un kuza más ki inposível.
Seria absurdu suponi ma nu pode ten interesi pa trabadju, si na rialidadi nu ka txiga ama-es.
Isso ta signifika ma amor é inaplazável kantu na un y otu vez nu ta tenta rivaloriza fundamentus di trabadju psikolójiku.
Ta urji antis di tudu sabe kuzé ki kel ki ta txama konsiénsia, pamodi é txeu gentis ki nunka ka ten interesi pa sabe nada sobri el.
Kualker pessoa kunun y kurrenti nunka ka ta ignora ma un boksiador kantu el kai nokia na ringi el ta perde konsiénsia.
É klaru ki kantu el volta na si, kel punjil dizgrasadu ta adquiri novamenti konsiénsia.
Sikunsialmenti kualker un ta konprende ma ten un diferénsia klaru entri personalidadi y konsiénsia.
Kantu nu ben pa mundu tudu nu ten na izisténsia un três pursentu di konsiénsia y un noventa y séti pursentu ki pode parti entri subkonsiénsia, infrakonsiénsia y inkonsiénsia.
Kel três pursentu di konsiénsia disperta pode ser akrisentadu a medida ki nu ta trabadja sobri nos mésmu.
Ka é posível akrisenta konsiénsia purmédju di prosedimentus izklusivamenti físiku ô mekániku.
Indubitavelmenti konsiénsia so pode disperta a bazi di trabadjus konsienti y sufrimentus voluntáriu.
Ten vários tipus di inerjia dentru di nos mésmu, nu debe konprende: Primeiru.- inerjia mekánika. Sigundu.- inerjia vital. Terséru.- inerjia psíkika. Kuartu.- inerjia mental. Kintu.- inerjia di vontadi. Sextu.- inerjia di konsiénsia. Sétimu.- inerjia di ispiritu puru. Pur tantu ki nu multiplika inerjia iztritamenti mekánika, nunka nu ta konsigi disperta konsiénsia.
Pur tantu ki nu inkrementa forsas vital dentru di nos organizmu, nunka nu ta txiga disperta konsiénsia.
Txeu prusesu psikolójiku ta rializa dentru di si mésmu, sen ki pur isso konsiénsia ta intervín pa nada.
Pur grandi ki disiplinas di mienti ser, inerjia mental nunka ka ta logra disperta kelis divérsu funsionalizmus di konsiénsia.
Forsa di vontadi mésmu ki el ser multiplikadu até infinitu ka ta konsigi disperta konsiénsia.
Tudu kel tipu di inerjia li ta izkalona na nível y dimenson diferenti ki nada ka ten a ver ku konsiénsia.
Konsiénsia so pode ser dispertadu purmédju di trabadjus konsienti y sforsus retos.
Pikenu porsentajen di konsiénsia ki umanidadi ten, invés di ser inkrementadu ta kustuma ser dizperdísadu inutilmenti na vida.
É óbviu ma kantu nu ta identifiká ku tudu sukésu di nos izisténsia nu ta dizdisperdisa inutilmenti inerjia di konsiénsia.
Nu debe odja vida komu un película sen identifica nunca ku ninhun komédia, drama ô trajédia, asi nu ta poupa inerjia konsienti.
Konsiénsia na si mésmu é un tipu di inerjia ku altísima frikuénsia vibratória.
Ka ten ki konfundi konsiénsia ku memória, pamodi es é tan diferenti un di otu, komu luz di faróis di karu ten rilason ku strada undi nu ta anda.
Txeu atos ta rializa dentru di nos mésmu, sen partisipason algun di kel ki ta txama konsiénsia.
Na nos organizmu ta susede txeu ajusti y riajusti, sen ki pur isso konsiénsia ta partisipa na kelis.
Sentru motor di nos korpu pode maneja un karu ô diriji dedos ki ta toka na tikladu di un pianu sen más insinifikanti partisipason di konsiénsia.
Konsiénsia é luz ki inkonsienti ka ta pirsebe.
Kegu tanbê ka ta pirsebe luz físika solar, mas el ta izisti pa si mésmu.
Nu meste abri pa luz di konsiénsia penetra na tinieblas spantozu di mi mésmu, di si mésmu.
Agora nu ta konpreende midjor signifkadu di palavras di Juan, kantu na Ievanjelhu el ta fla: “Luz ben pa tinieblas, mas tinieblas ka konprende-l”.
Mas seria inposível ki luz di konsiénsia pode penetra dentru di tinieblas di yó mésmu, si antis nu ka uza sentidu maraviliozu di auto-obzervason psikolójiku.
Nu meste frankia-l pasu pa luz pa ilumina prifundidadis tenebrozu di Yó di Psikolojia.
Un nunka ka ta auto-obzerva si el ka ten interesi na mudá, tal interesi so é posível kantu un ta ama di verdadi insinanzas izotériku.
Agora nos leitores ta konpreende, motibu pamodi nu ta akonselha rivaloriza un y otu vez instruisons ki ta konserne trabadju sobri si mésmu.
Konsiénsia disperta, ta permiti-nu spriminta na forma diretu rialidadi.
Dizafortunadamenti animal intilektual, erudadamenti txomadu omi, fasinadu pur poder formulativu di lójika dialétiku, skese dialétika di konsiénsia.
Indiskutivelmenti poder pa formula kunseitus lójiku ta rizulta na fundu terrivelmenti pobre.
Di tizi nu pode pasa pa antítizi y purmédju di diskuson txiga na síntizi, más kel últimu na si mésmu ta kontinua ser un kunseitu intilektual ki di ninhun modu ka pode koinsidi ku rialidadi.
Dialétika di Konsiénsia é más diretu, ta permiti-nu spriminta rialidadi di kualker fenómenu na si mésmu.
Fenómenus natural di ninhun modu ka ta koinsidi izatamenti ku kunseitus formuladu pur mienti.
Vida ta dizenvolve di instantis na instanti y kantu nu kaptura-l pa analiza-l, nu ta mata-l.
Kantu nu tenta infiri kunseitus ó obzerva tal ô kual fenómenu natural, di fetu nu ta dexa di pirsebe rialidadi di fenómenu y so nu ta odja na mésmu, riflexu di teorias y kunseitus ranchu ki di ninhun modu ka ten a ver nada ku fetu obzervadu.
Alusinasun intilektual é fasinanti y nu kre a forsa ma tudu fenómenus di natureza koinsidi ku nos lójika dialétiku.
Dialétika di konsiénsia ta fundamenta na spiriénsias bibidu y na méru rasionalizmu subjetivu.
Tudu leis di natureza ta izisti dentru di nos mésmu y si entri nos interior nu ka diskubri-es, nunka nu ta diskubri-es fora di si mésmu.
Omi sta kontidu na Universu y Universu sta kontidu na omi.
Rial é akelu ki un mésmu ta spriminta na si interior, so konsiénsia pode spriminta rialidadi.
Linguajen di konsiénsia é simbóliku, íntimu, prifundamenti signifikativu y so kelis dispertus ki pode konprende-l.
Ken ki kre disperta konsiénsia debe ilimina di si interior tudu elementus indesejável ki ta konstitui Egu, Yó, Mi mésmu, dentru di kelis undi esénsia sta garabadu.