منځپانګې ته ولاړ شئ

Igucibwa Umutwe

Uko umuntu akora kuri we ubwe agenda arushaho gusobanukirwa n’uko hakenewe gukuraho burundu muri kamere ye yo imbere, ibyo byose bituma tuba abaziranenge.

Imimerere mibi cyane y’ubuzima, ibihe bikomeye cyane, ibintu bigoye cyane, buri gihe biba byiza cyane mu kwiyibonamo imbere.

Muri ibyo bihe bitunguranye, bikomeye, buri gihe hagaragara ibintu byihishe cyane, iyo tubaye maso, nta gushidikanya turigaragaza.

Ibihe bituje cyane by’ubuzima, ni byo bitajyanye n’umurimo wo kwikoraho ubwawe.

Hariho ibihe by’ubuzima bigoye cyane aho umuntu afite imyifatire yo kwishyira mu mwanya w’ibintu byabaye no kwiyibagirwa burundu; muri ibyo bihe umuntu akora ubupfapfa ntacyo bumaze; iyo umuntu aba maso, iyo muri ibyo bihe aho gutakaza umutwe, yibuka we ubwe, yavumbura atangaye bimwe mu byo atigeze akeka ko bishobora kubaho.

Uburyo bwo kwitegereza imbere, burahungabana muri buri muntu; dukora cyane, twitegereza umwanya ku wundi; ubwo buryo buzakura mu buryo buhoraho.

Uko uburyo bwo kwitegereza bukomeza gutera imbere binyuze mu gukomeza kubukoresha, tuzagenda turushaho gushobora kubona mu buryo butaziguye ibyo twebwe tutigeze tugira amakuru yerekeye kubaho kwabo.

Imbere y’uburyo bwo kwitegereza imbere buri kimwe muri twebwe dutuye imbere, rwose bifata isura runaka ihishe ifitanye isano n’ikosa ryashushanyijwe n’umuntu ubwayo. Nta gushidikanya ko ishusho ya buri umwe muri bo ifite uburyohe bwa psychologiya butazibagirana binyuze muri bwo dufata, dufata, dushimuta, ku buryo bwa kamere yabo yo imbere, n’ikosa ribaranga.

Mu ntangiriro umuhanga mu byihishe ntazi aho yatangirira, imbere y’uko akeneye kwikoraho ubwe ariko akaba yarayobye burundu.

Twifashisha ibihe bikomeye, ibihe bibi cyane, ibihe bibi cyane, iyo tuba maso, tuzavumbura amakosa yacu akomeye, twebwe tugomba gukuraho byihutirwa.

Rimwe na rimwe ushobora gutangirana n’uburakari cyangwa urukundo rwawe, cyangwa umunota wa kabiri utagira ishya wo kwifuza, nibindi, nibindi, nibindi.

Ni ngombwa kwandika cyane cyane mu mimerere yacu ya psychologiya ya buri munsi, niba koko dushaka impinduka ihoraho.

Mbere yo kuryama birakwiye ko dusuzuma ibyabaye ku munsi, ibintu biteye isoni, urwenya rukabije rwa Aristophanes n’inseko y’ubwenge ya Socrates.

Bishobora kuba twarakomerekeje umuntu turaseka cyane, bishobora kuba twararwaje umuntu duseka cyangwa tureba mu buryo budakwiye.

Twibuke ko muri esoterisme isukuye, byiza ari ibintu byose biri mu mwanya wabyo, bibi ni ibintu byose biri hanze y’umwanya wabyo.

Amazi ari mu mwanya wayo ni meza ariko iyo yuzuye inzu yaba hanze, y’umwanya, yayitera ibyangiritse, yaba mubi kandi yangiza.

Umuriro mu gikoni no mu mwanya wawo, usibye kuba ingirakamaro ni mwiza; hanze y’umwanya wayo utwika ibikoresho byo mu cyumba, yaba mubi kandi yangiza.

Ubuhanga ubwo aribwo bwose uko bwera kose, mu mwanya wabwo ni bwiza, hanze y’umwanya wabwo ni bibi kandi byangiza. Dukoresheje ubuhanga dushobora gukomeretsa abandi. Birakenewe gushyira ubuhanga mu mwanya wabwo ukwiye.

Wakwita iki ku mu pasiteri waba abwiriza ijambo ry’Umwami mu nzu y’indaya? Wakwita iki ku mugabo wiyoroshya kandi wihanganira waba aha umugisha itsinda ry’ibisambo rishaka gufata umugore n’abakobwa be ku ngufu? Wakwita iki ku bwihangane bwo mu bwoko ubwo bwageze hejuru? Wakwibwira iki ku myifatire y’umuntu w’umunyambabazi aho kujyana ibiryo mu rugo, agabura amafaranga abasabiriza ingeso mbi? Wakwibwira iki ku muntu w’ingirakamaro mu mwanya runaka atanga icyuma ku mwicanyi?

Ibuka musomyi ukunzwe ko hagati y’amanota y’umurongo nawo hihishe icyaha. Hariho ubuhanga bwinshi mu bagome kandi hariho ububi bwinshi mu bahanga.

Nubwo byasa n’aho bidashoboka imbere y’impumuro nziza y’isengesho naho hihishe icyaha.

Icyaha kiriyoberanya nk’umutagatifu, gikoresha ubuhanga bwiza, kigaragaza nk’umumaritiri ndetse kikora mu nsengero zera.

Uko uburyo bwo kwitegereza imbere butera imbere muri twebwe binyuze mu gukomeza kubukoresha, dushobora kugenda tubona ibyo byose dukoresha nk’ishingiro ry’ingenzi ku mico yacu ku giti cyacu, yaba uwo uhereranye n’amaraso cyangwa ubwoba, umunebwe cyangwa umunyabwoba.

Nubwo utabyizera, musomyi ukunzwe, inyuma y’imico dufite hihishe hagati y’uburebure bwimbitse bwa psiquis yacu, ibiremwa by’abadayimoni bibi cyane.

Kubona ibyo biremwa, kwitegereza ibyo biremwa biteye ubwoba by’umuriro byo imbere muri byo bifungirwamo ubwenge bwacu bwose, birashoboka hamwe no gutera imbere buri gihe kw’uburyo bwo kwitegereza imbere.

Mu gihe umuntu atarakemura ibyo biremwa by’umuriro, ibyo bintu biteye isoni ubwe, nta gushidikanya mu ndiba, mu ndiba z’indiba, azakomeza kuba ikintu kidakwiye kubaho, ikintu cy’ubumuga, ikizira.

Ikintu gikomeye cyane muri ibi byose ni uko ikizira kitamenya ubwacyo ko ari ikizira, kiyizera ko ari cyiza, cyiza, umuntu mwiza, ndetse kikitotomba ku kutumvikana kw’abandi, kikababazwa no kutagira ishimwe ry’abantu bagenzi be, kikavuga ko batakumva, kikarira kivuga ko bagomba, ko bacyishyuye ifaranga ryirabura, nibindi, nibindi, nibindi.

Uburyo bwo kwitegereza imbere butuma dushobora kwemeza ku bwacu no mu buryo butaziguye umurimo w’ibanga dukoresha mu gihe runaka turimo gukemura ibintu byamaze kwandikwa (ikosa runaka ryo mu mutwe), birashoboka ko twavumbuwe mu mimerere igoye kandi igihe tutabyikekaga.

Waba warigeze gutekereza mu buzima ku byo ukunda cyane cyangwa utishimira? Wowe, waba waratekereje ku buryo bw’ibanga bwo gukora? Kuki ushaka kugira inzu nziza? Kuki ushaka kugira imodoka y’icyitegererezo giheruka? Kuki ushaka guhora uri ku isonga mu mideli? Kuki wifuza kutagira ubukuba? Ni iki cyagukomerekeje cyane mu mwanya runaka? Ni iki cyagushimishije cyane ejo hashize? Kuki wiyumvise ko uri hejuru ya fulano cyangwa fulana de tal, mu kanya runaka? Ni ayahe masaha wiyumvise ko uri hejuru y’umuntu? Kuki wishimye ubwo wabaraga ibyo wagezeho? Ntiwashoboye guceceka ubwo bavugaga undi muntu uzwi? Wakiriye ikirahure cy’inzoga ku bw’ineza? Waremeye itabi wenda utagira ingeso, birashoboka ko ku bw’igitekerezo cy’uburezi cyangwa ubuhangange? Wowe urizera udashidikanya ko wari inyangamugayo muri icyo kiganiro? Kandi ubwo wiyemeza ubwawe, n’ubwo wishimira, n’ubwo ubarura ibyo wagezeho ukanabisubiramo uvuga ibyo wabanje kubwira abandi, waba warasobanukiwe ko wari umwiryane?

Uburyo bwo kwitegereza imbere, usibye kugufasha kubona neza Yo urimo gukemura, bizagufasha kandi kubona ibisubizo biteye isoni kandi bisobanutse by’umurimo wawe wo imbere.

Mu ntangiriro ibyo biremwa by’umuriro, ibyo bintu biteye isoni byo mu mutwe bigushushanya bibabaje, birabi cyane kandi biteye ubwoba kuruta inyamaswa mbi cyane zibaho mu ndiba z’inyanja cyangwa mu mashyamba yimbitse cyane yo ku isi; uko utera imbere mu murimo wawe ushobora kwemeza binyuze mu buryo bwo kwitegereza imbere ko ibyo bizira birimo gutakaza ubunini, birimo kugenda bito…

Birashimishije kumenya ko ubwo bwoko bw’inyamaswa uko bugabanuka mu bunini, uko butakaza ubunini bukagenda buto, birushaho kugira ubwiza, bigenda bifata ishusho y’abana; amaherezo birashwanyuka, bihinduka umukungugu wo mu isanzure, ubwo Essence yafungiwe, irekurwa, ikibohora, irakanguka.

Nta gushidikanya ko ubwenge budashobora guhindura burundu ikosa iryo ariryo ryose ryo mu mutwe; biragaragara ko ubwenge bushobora kwiha umunezero wo gutanga ikosa izina iryo ariryo ryose, kurirengera, kurivana ku rwego rumwe rujya ku rundi, nibindi, ariko ntibyakwishobora ubwabyo kuririmbura, kurikuraho.

Dukeneye byihutirwa ubushobozi burabagirana buruta ubwenge, ubushobozi bushobora ubwacyo kugabanya ikosa iryo ariryo ryose ryo mu mutwe ku mukungugu wo mu isanzure.

Ku bw’amahirwe hariho muri twebwe ubwo bushobozi bw’inzoka, uwo muriro utangaje abahanga mu by’imiti bo mu gihe cya kera bitiriye izina ry’amayobera rya Stella Maris, Umwari wo mu Nyanja, Azoe ya Siyansi ya Hermes, Tonantzin yo muri Mexique Azteca, ako gakomoka ku bwacu bwite bw’imbere, Imana Mama yo mu ndiba zacu igahora isobanurwa n’inzoka ntagatifu y’Amayobera Akomeye.

Niba nyuma yo kwitegereza no gusobanukirwa neza ikosa iryo ariryo ryose ryo mu mutwe (Yo iryo ariryo ryose), dusabye Mama wacu wo mu Isanzure ku giti cyacu, kubera ko buri umwe muri twebwe afite uwe bwite, gukuraho, kugabanya umukungugu wo mu isanzure, iri cyangwa iriya kosa, ririya Yo, impamvu y’umurimo wacu wo imbere, ushobora kwizera ko izatakaza ubunini kandi buhoro buhoro ikagenda ishya.

Ibi byose bisobanura byanze bikunze imirimo yimbitse isanzwe, ihora ikomeza, kuko nta Yo n’imwe, ishobora gukurwaho ako kanya. Uburyo bwo kwitegereza imbere bushobora kubona iterambere rigenda rizamuka ry’umurimo ufitanye isano n’ikizira dushishikajwe no gukuraho by’ukuri.

Stella Maris nubwo byasa n’aho bidashoboka ni isinya ya astral y’imbaraga z’imibonano mpuzabitsina y’umuntu.

Biragaragara ko Stella Maris ifite ubushobozi nyakuri bwo gukuraho ibintu biteye isoni dushyira mu mutwe wacu.

Gucibwa umutwe kwa Yohani Batista ni ikintu kidutera gutekereza, nta mpinduka iyo ariyo yose ya psychologiya ishyitse ishobora kubaho niba mbere tutanyuze mu gucibwa umutwe.

Ikiremwa cyacu bwite gikomoka, Tonantzin, Stella Maris nk’imbaraga z’amashanyarazi zitazwi ku bantu bose kandi zihishe mu ndiba ya psiquis yacu, biragaragara ko afite ubushobozi bumwemerera guca Yo iyo ariyo yose mbere yo gukurwaho burundu.

Stella Maris ni uwo muriro wa filozofiya uhora uhishe mu bintu byose by’ibinyabuzima n’ibindi.

Imyuka ya psychologiya ishobora gutera imirimo ikomeye y’uwo muriro noneho gucibwa umutwe bikaba bishoboka.

Twebwe bamwe bakunda gucibwa umutwe mu ntangiriro z’umurimo wa psychologiya, abandi hagati naho aba nyuma ku iherezo. Stella Maris nk’imbaraga z’umutwe w’imibonano mpuzabitsina afite ubwenge bwuzuye bw’umurimo ugomba gukorwa kandi akora gucibwa umutwe ku gihe gikwiye, mu kanya gakwiye.

Mu gihe gukuraho ibyo bizira byose byo mu mutwe bitaraba, ibyo byose by’ubwiyandarike, ibyo byose by’imivumo, ubujura, ishyari, ubusambanyi bw’ibanga cyangwa butagaragara, kwifuza amafaranga cyangwa ubushobozi bwa psiquico, nibindi, nubwo twizera ko turi abantu bubashywe, bubahiriza ijambo, inyangamugayo, abanyabwenge, abanyambabazi, beza imbere, nibindi, biragaragara ko tutazarenga kuba imva zokeje, nziza hanze ariko imbere zuzuye ibihumagiza byangiza.

Ubumenyi bw’ibitabo, pseudo-sapiencia, amakuru yuzuye ku byanditswe bitagatifu, yaba ari ibyo mu burasirazuba cyangwa mu burengerazuba, ibyo mu majyaruguru cyangwa mu majyepfo, pseudo-ocultismo, pseudo-esoterismo, umutekano usesuye wo kuba ufite inyandiko nziza, ubwoba bw’umutima mubi bwuzuye ubwemezi, nibindi, ntacyo bimaze kuko mu by’ukuri ariho gusa mu ndiba ibyo tutazi, ibiremwa by’umuriro, imivumo, ibiremwa biteye ubwoba byihishe inyuma y’isura nziza, inyuma y’isura yubahitse, munsi y’imyenda yera cyane y’umuyobozi mutagatifu, nibindi.

Tugomba kuba inyangamugayo ubwacu, twibaze icyo dushaka, niba twaraje kwigisha Gnóstica ku bw’amatsiko gusa, niba mu by’ukuri atari uguca mu gucibwa umutwe ibyo turimo kwifuza, noneho turimo kwishuka ubwacu, turimo kurengera ibihumagiza byacu bwite, turimo gukora mu buryo bw’uburyarya.

Mu mashuri yubahitse cyane ya sapiencia esotérica n’ubuhanga bwihishe hariho abayobye benshi b’inyangamugayo bashaka by’ukuri kwimenya ubwabo ariko batari biyeguriye gukuraho ibizira byabo byo imbere.

Hariho abantu benshi bibwira ko binyuze mu mugambi mwiza bishoboka kugera ku gutagatifuzwa. Biragaragara ko mu gihe tudakora n’imbaraga kuri bya Yo dushyira mu ndiba zacu, bazakomeza kubaho munsi y’indiba yo kureba neza n’imyitwarire myiza.

Igihe kirageze cyo kumenya ko turi abagome biyoberanije n’ikanzu y’ubutungane; intama zifite uruhu rw’ingurube; abarya abantu biyambariye ikote ry’umugabo; abicanyi bahishwe inyuma y’ikimenyetso gitagatifu cy’umusaraba, nibindi.

Uko twagaragara neza kose imbere y’insengero zacu, cyangwa imbere y’ibyumba byacu by’urumuri n’ubwumvikane, uko abantu bagenzi bacu batubona dutuje kandi turyoheye, uko tugaragara twubaha kandi twicisha bugufi, mu ndiba ya psiquis yacu hakomeza kubaho ibizira byose by’umuriro n’ibiremwa biteye ubwoba byose by’intambara.

Muri Psychologiya Revolucionaria turagaragarizwa ko hakenewe impinduka ishyitse kandi ibi bishoboka gusa twitangarije intambara y’urupfu, itagira impuhwe kandi igashinyagurira.

Mu by’ukuri twese nta cyo tumaze, turi umuntu wese muri twe ibyago by’isi, ikiziranenge.

Ku bw’amahirwe Yohani Batista yatwigishije inzira y’ibanga: GUPFA MURI TWEBWE UBWAWE BINYUZE MU GUCA UMUTWE PSICOLÓGICA.