Gue na sango

Sambela Na Nzoni Ngbene

Bango, Fango, na Sarango, a yeke aye ota so ayeke kota mingi ti futi zo.

Kozoni: a bâ zo. Use: a fâ ngbanga na ndö ti zo. Uta: a fâ zo.

Ti azo ti bira, a yeke bâ ala kozoni; use, a yeke fâ ngbanga na ndö ti ala; uta, a yeke fâ ala na likonga.

Na yâ ti songo ti zo na zo, zo ayeke hinga tere ti lo mveni na lo yeke fa tere ti lo mveni. Zo so ake ti duti na popo ti amba ti lo, lo yeke ke nga ti hinga tere ti lo mveni.

Ye so asi na yâ ti gigi, atâa a kete tongana nyen, ayeke na zo so asara ye na yâ ti li ti e, mbeni zo so abungbi li ti e, mbeni “Mbi”.

Zo alingbi ti hinga tere ti lo mveni tongana lo yeke na popo ti azo, lo yeke bâ ye so ayeke si na fini.

“Mbi”, so a wara lo na yâ ti ye so ayeke si, a lingbi a bâ lo nzoni na yâ ti li ti e, bê ti e, na sexe ti e.

Mbeni Mbi ti nzara ti bungbi koli na wali alingbi ti fa tere ti lo na yâ ti bê tongana ndoye, na yâ ti li tongana mbeni Kota ye, me tongana e bâ ye so ayeke si na yâ ti sexe, e yeke bâ mbeni nzara ti bungbi koli na wali so ayeke son e na bê.

A lingbi fango ngbanga na ndö ti Mbi kue aduti na li ni kue. A lingbi e zia lo na ndö ti kete gbendene ti azo so a fâ ngbanga na ndö ti ala na e fâ ngbanga na ndö ti lo na ngangu.

A lingbi a zi aye kue so zo ayeke sara ti kpe na gbele ngbanga, ti tene mbilimbili, ti bâ ye so ayeke si, tongana e ye biani ti hinga “Mbi” so e ye ti zi ni na yâ ti li ti e.

Sarango ye ayeke nde; zo alingbi pëpe ti sara mbeni “Mbi” tongana a bâ lo pëpe kozoni na a fâ ngbanga na ndö ti lo.

Sambela na yâ ti kusala ti li ayeke kota ye mingi ti futi zo. A lingbi e duti na ngangu so ayeke kota ahon li ti e, tongana e ye biani ti sara si mbeni “Mbi” so ayeke nde so ahunzi.

Li mveni alingbi pëpe ti sara si mbeni “Mbi” ahunzi, ye so ayeke tâ tënë biani, zo alingbi pëpe ti ke ni.

Ti sambela ayeke ti sara lisoro na Nzapa. A lingbi e sara appel na Mama ti Nzapa na yâ ti bê ti e, tongana e ye biani ti sara si “Mbi” ahunzi, zo so aye Mama ti lo pëpe, molenge so ayeke na bê ti kiri singila pëpe, lo yeke sara pëpe kusala na ndö ti tere ti lo mveni.

E oko oko kue e yeke na Mama ti Nzapa ti e mveni, so ayeke nde, lo mveni ayeke mbeni mbage ti Être ti e mveni, me a sigigi dä.

Azo ti ngbene ye kue ayeke voro “Mama ti Nzapa” na yâ ti bê ti e. Principe ti wali ti lakue lakue ayeke ISIS, MARÍA, TONANZIN, CIBELES, REA, ADONIA, INSOBERTA, nga na ambeni.

Tongana na yâ ti tere e yeke na baba na mama, na yâ ti bê ti e kue e yeke nga na Baba ti e so ayeke na ndo so ahonde na Mama ti e ti Nzapa KUNDALINI.

Ababa ayeke mingi na yayu tongana azo na ndö ti sese. Mama ti Nzapa na yâ ti bê ti e mveni ayeke mbage ti wali ti Baba ti e so ayeke na ndo so ahonde.

LO na LO ayeke biani ambage use ti nduzu ti Être ti e ti yâ ni. Kite ayeke dä pëpe so LO na LO ayeke Être ti e ti Biani so ayeke ahon ndö ti “MBI” ti Psikoloji.

LO ayeke kangbi tere ti lo na LO na lo yeke komande, lo yeke fa lege, lo yeke fa ye. LO ayeke zi aye so abuba so e yeke na ni na yâ ti e, na ndö ti ye so e sara kusala lakue na ndö ti tere ti e mveni.

Tongana e kui na ngangu, tongana aye kue so abuba ahunzi na peko ti kusala so a sara na bê ti e kue na apasi so e yeda na ni, e yeke bungbi tere ti e na “BABA-MAMA”, tongaso e yeke ga aNzapa so ayeke nzoni mingi, ahon ndö ti ye ti nzoni na ye ti sioni.

Mama ti e ti Nzapa mveni, so ayeke nde, na lege ti ngangu ti lo ti wâ alingbi ti sara si mbeni oko ti “Mbi” so ayeke mingi mingi so aga poussière ti aye so ayeke na nduzu, so a bâ lo kozoni na a fâ ngbanga na ndö ti lo.

Na mbeni lege pëpe a yeke hunda pëpe mbeni formule mbilimbili ti sambela Mama ti e ti Nzapa na yâ ti e. A lingbi e duti azo ti kpengba pëpe na e sara ye na lege ni mingi tongana e yeke sara tënë na LO. Molenge so asara tënë na mama ti lo, lo yeke na formule mbilimbili lâ oko pëpe, lo yeke tene ye so alondo na yâ ti bê ti lo na a yeke gi ye so.

Mbeni “Mbi” oko ahunzi hio pëpe; a lingbi Mama ti e ti Nzapa asara kusala nga lo bâ pasi mingi kozoni si lo sara si mbeni “Mbi” ahunzi.

Ala kiri na yâ ti ala mveni, ala sara sambela ti ala na yâ ti ala, ala gi na yâ ti ala mveni Seigneur ti ala ti Nzapa na na hiohio ti bê ti ala kue ala lingbi ti sara tënë na lo. Ala hunda na lo ti zi “Mbi” so ala bâ lo kozoni na ala fâ ngbanga na ndö ti lo.

Nda ti bango tere ti e mveni na yâ ti bê ti e, tongana a ngbâ ti maï, ayeke sara si ala bâ maïngo ti kusala ti ala.

Hingango ye, hingango ye so ayeke na lege ni, ayeke kota ye mingi, ye oko a hunda mbeni ye tongana e ye biani ti sara si “MBI” ahunzi.

Li alingbi ti sara ye ti ngia ti sara mbeni defaut, ti sara si a hon ti mbeni da ti gue na mbeni, ti fa ni, ti honde ni, me zo alingbi pëpe ti changé ni na lege ni kue.

A hunda mbeni “ngangu mbilimbili” so ayeke kota ahon li, mbeni ngangu ti wâ so alingbi ti sara si mbeni defaut aga mburu.

STELLA MARIS, Mama ti e ti Nzapa, ayeke na ngangu so, lo lingbi ti sara si mbeni defaut ti psikoloji aga poussière.

Mama ti e ti Nzapa, lo yeke na yâ ti bê ti e, ahon tere, afaute na li. Lo mveni ayeke mbeni ngangu ti wâ so ayeke kota ahon li.

Mama ti e ti Dunia kue mveni, so ayeke nde, lo yeke na Ndara, Ndoye na Ngangu. Na yâ ti lo mbeni ye so ayeke mbilimbili-kue ayeke dä.

Nzoni ye so zo aye ti sara nga na kiriango pekoni lakue lakue, ayeke na ye oko pëpe, a yeke gue na ndo oko pëpe.

A yeke sara ye oko pëpe ti kiri na peko: “Mbi yeke sara ye ti nzara ti bungbi koli na wali pëpe”; aMbi ti ye so asara si zo ayeke sara ye ti nzara ti bungbi koli na wali ayeke ngbâ lakue ti duti na gbe ti li ti e.

A yeke sara ye oko pëpe ti kiri na peko lâ oko oko kue: “Mbi yeke duti na ngonzo mbeni pëpe”. A-”Mbi” ti ngonzo ayeke ngbâ ti duti na yâ ti gbogbo ti psikoloji ti e.

A yeke sara ye oko pëpe ti tene lâ oko oko kue: “Mbi yeke duti na kota bê mbeni pëpe”. A-”Mbi” ti kota bê ayeke ngbâ ti duti na yâ ti aye nde nde so ayeke si na yâ ti li ti e.

A yeke sara ye oko pëpe ti zi tere ti e na yâ ti dunia na ti kanga tere ti e na yâ ti mbeni da ti vorongo Nzapa wala ti duti na yâ ti mbeni dû; a-”Mbi” na yâ ti e ayeke ngbâ ti duti.

Ambeni zo so aduti na yâ ti adû ayeke sara aye so asenge zo alingbi ti sara pëpe na ala si ala bâ ngia ti asaint na a gue na ala na yayu, ndo so ala bâ na ala mä aye so azo alingbi ti mä yâ ni pëpe; ye oko a-”Mbi” angbâ ti duti na yâ ti ala.

Kite ayeke dä pëpe so Esans alingbi ti kpe na tere ti “Mbi” na lege ti aye so asenge zo alingbi ti sara pëpe na ti bâ ngia, me na peko ti ngia ni, a kiri na yâ ti “Mbi”.

Azo so asara ye ti ngia, na so asara pëpe si “Ego” ahunzi, ala bâ so ala wara liberté awe, ala handa tere ti ala wani na ala bâ tere ti ala tongana aMaître na ala gue juska na Involusion so a lungu na gbe ti ngu.

E yeke sara tënë lâ oko pëpe na tere ti ye so asara si zo ayeke sara ye ti ngia, na tere ti ye so asara si âme aduti na ngia na peko ti EGO.

E ye gi ti gboto lê na ndö ti bezoin ti sara si a-”Mbi” ahunzi ti wara liberté ti nda ni.

Esans ti zo kue so asara ye so asenge zo alingbi ti sara pëpe, so ayeke sara ye ti kpengba ti kpe na tere ti “Mbi”, lo yeke kiri na peko ti ye so na peko ti kuâ ti tere, lo yeke bâ ngia teti mbeni ngoi na pekoni lo kiri tongana Génie ti lampe ti Aladin na yâ ti bouteille, na Ego, na Mbi mveni.

Tongaso lo yeke na mbeni ye oko pëpe ti sara me ti kiri na yâ ti mbeni fini tere, na bê ti kiri na peko ti gigi ti lo na ndö ti tapis ti gigi.

Ambeni mystique so akui na yâ ti adû ti Himalaya, na yâ ti Asie Centrale, fadeso ayeke azo so asara ye tongana ti azo kue, so ayeke si na yâ ti dunia so, atâa so azo so amû peko ti ala angbâ ti voro ala na ti bâ ala na nene.

Tara ti wara liberté kue, atâa so ayeke kota tongana nyen, tongana a bâ pëpe bezoin ti sara si Ego ahunzi, a yeke bâ pasi.